Vlade zemalja "zone eura" su ove nedjelje odgodili finansijske odluke o novoj pomoći Grčkoj do 3. jula, kada će znati da li Skupština u Atini podržava masivno novo kresanje državnog budžeta, prodaju državne imovine i ekonomske reforme. Ipak, prva žrtva dužničke krize u Evropi će dominirati današnjom diskusijom u Bruxellesu, prenose agencije.
Predsjednik Evropske komisije (EK) Jose Manuel Barroso pozvaće lidere da pomognu Grčkoj dajući joj milijardi eura iz fondova EU za razvoj za otvaranje novih radnih mjesta i za jačanje konkurentnosti. Ti fondovi su namjenjeni pomoći nerazvijenim regionima da uhvate korak s bogatijim dijelovima 27 zemalja Evropske unije. Oko 15 milijardi eura je dostupno Grčkoj do 2013., ali ta zemlja se bori da dokaže da može da ih iskoristi efikasno i doda svoj dio za sufinansiranje.
Međutim, Barrosov uporan pokušaj je pred ozbiljnim teškoćama jer neke zemlje oklijevaju da učine bilo kakve ustupke prije nego što Skupština Grčke glasa.
"Spremni smo da konstruktivno razmotrimo kako da nešto uradimo na mudar način", izjavio je jedan njemački državni zvaničnik.
"Ali, preduslov je da Skupština prihvati mjere štednje", rekao je zvaničnik koji ne želi da mu se objavi ime.
Druge, siromašnije zemlje EU-a koje imaju slične probleme u pristupanju fondovima EU, vjerovatno će se namrštiti pred na bilo kojim omekšavanjem pravila za samo jednu zemlju.
Lideri će takođe razmotriti odluku ministara da zatraže od banaka i drugih komercijanih kreditora da podjele teret drugog paketa za spasavanje Grčke kojoj je prošle godine odobrene prvi, višegodišnji paket, ukupne vrijednosti 110 milijardi eura.
"Razgovori s bankama su već počeli", izjavio je nemački zvaničnik, dodavši da je 'zona eura' u tijesnoj saradnji s agencijama za rejting i Evropskom centralnom bankom da bi se spriječilo da opadne kreditni rejting uključenih u spasavanje Grčke. Ako agencije za rejting proglase da je Grčka u moratorijumu na plaćanje dugova ("bankrot") to bi moglo izazvati paniku na finansijskom tržištu i pogoditi grčke banke i banke drugih zemalja koje se bore za opstanak.
Predsjednik EU-a Herman van Rompuy će pozvati lideri "zone eura" da još jasnije kažu da su spremni da finansiraju drugi paket spasavanja Grčke sve dok ona uspijeva da gura nove mjere.
Međunarodni monetarni fond (MMF) koji je dao oko trećine novca evropskog paketa za spasavanje, je nastavak finansirana Grčke postavio kao preduslov za isplatu svog udjela od 12 milijardi u predstojećoj rati postojećeg paketa pomoći bez koje bi Grčka ostala bez novca sredinom jula.
