{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Balkan sigurniji od Zapada?

F
30.5.2008. u 14:36
0
0
Balkan sigurniji od Zapada?
0
Balkan sigurniji od Zapada?
U mnogim balkanskim zemljama nivo kriminala danas je niži nego u većini država zapadne Evrope, barem kada je riječ o "konvencionalnom kriminalu" kao što su ubistva, silovanja, napadi i pljačke.
Iako je krijumčarnje droga i ljudi i dalje problem, i taj oblik kriminala je u opadanju.

Sve to možda zvuči iznenađujuće, ali to su neki od nalaza u upravo objavljenom izvještaju Biroa UN-a za borbu protiv droge i kriminala.

U izvještaju pod naslovom "Kriminal i njegov utjecaj na Balkanu" obuhvaćeno je devet zemalja regije: Albanija, Bosna, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Bugarska, Rumunija, Crna Gora i Srbija.

Ma koliko bilo iznenađujuće, Balkan se danas može svrstati među neke od najsigurnijih regija u Evropi, izjavio je u razgovoru za BBC Antonio Mario Costa, izvršni direktor Biroa UN-a za borbu protiv droge i kriminala:

"Izvještaj govori da je začarani krug političke nestabilnosti i nasilja, koji je bio balkanska karakteristika nakon pada komunizma i raspada bivše Jugoslavije - taj začarani krug - sada prekinut. Zapravo, u izvještaju smo naveli da je nivo kriminala na Balkanu danas isti, ili u nekim slučajevima čak niži nego u Zapadnoj Evropi", kaže on.

Niža stopa kriminaliteta u prvom redu se odnosi na onaj koji se čini prema ljudima i imovini - odnosno ubistva, pljačke, silovanja i napade.

Kada je o organiziranom kriminalu riječ, najveći problem Balkana je to što je i dalje glavna ruta za šverc heroina prema Zapadnoj Evropi.

"Najozbiljniji problem cijele regije - i regije u odnosu na Zapadnu Evropu ostaje izvoz heroina i drugih nedozvoljenih droga. To je gigantski problem - ne samo u smislu količine nego i intenziteta tranzita narkotika preko područja Balkana", kaže Costa za BBC.

Balkan, međutim, kako navodi sagovornik BBC-a, izlazi iz ere kada su demagozi, tajna policija i kriminalci profitirali od kršenja sankcija, krijumčarenja ljudi, oružja cigareta i droga - ali je taj period za sobom ostavio posljedice:

"Nasilje, posebno ono na teritoriji bivše Jugoslavije, dovelo je do povezivanja politike, biznisa i organiziranog kriminala. To daje sliku da kriminal više nije izražen na ulicama, već da je postao institucionaliziran, posebno zbog korupcije, problema koji zahtijeva rješenje u godinama koje predstoje", kaže on.

Profiteri iz prošlosti pokušavaju da operu svoje reputacije i novac preko biznisa i politike, a budući trendovi kada je o kriminalu riječ zavisit će od integriteta uprave i političke sposobnosti, ocjenjuje sagovornik BBC-a.

"Politika i ekonomija moraju biti bolje zaštićeni od korozivnog utjecaja kriminala, posebno privrednog", naveo je Costa.

Na BBC-evo pitanje o naporima koji se na Balkanu poduzimaju na suzbijanju organiziranog kriminala, on je odgovorio:

"Ostvaren je napredak, do izvjesne mere, zahvaljujući bilateralnoj saradnji zemalja i naporima Evropske komisije. Zajednički cilj - ulazak u Evropsku uniju - primorava vlade balkanskih zemalja da ojačaju vladavinu zakona i poboljšaju stanje u sudstvu. Pred nama je, međutim, još dug put - i u našem izvještaju, a i prema nalazima Evropske komisije, navodi se da i u Rumuniji i Bugarskoj organizirani kriminal i dalje cvjeta i korupcija ostaje problem. Ipak, mi smo uvjereni da će rastuća stabilnosti u regiji nastaviti da normalizuje stanje i vodi ka daljnjim poboljšanjima", rekao je na kraju razgovora za BBC Antonio Mario Costa, izvršni direktor Biroa UN-a za borbu protiv droge i kriminala.

"Otvorena društva i otvorena tržišta i granice su najbolji put da se kriminal na Balkanu pobijedi", navodi se u izvještaju te agencije.

U njemu se Evropskoj uniji upućuje poziv da ponudi svoju tehničku pomoć kako bi se pozitivni trendovi na Balkanu nastavili i umanjila mogućnost povratak na staro. U tom smislu, najviši prioritet je, kako se navodi, teritorija Kosova - gdje je stabilizacija počela kasnije, i gdje kriminal i dalje ostaje jedan od najvećih problema.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: