Iranskog predsjednika Ahmadinedžada pozdravila je počasna garda ispred administrrativne zgrade predsjednika Lukašenka.
"Imamo ogroman potencijal za saradnju u dugoročnoj perspektivi. Jačanje odnosa između Bjelorusije i Irana podstrek je za regionalnu i globalnu sigurnost", izjavio je Ahmadinedžad, javio je AP.
Lukašenko je izjavio kako je Bjelorusija "spremna za saradnju u svim oblastima".
Očekuje se da tokom dvodnevne posjete Ahmadinedžad također obiđe bjeloruska preduzeća. Bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je prošle sedmice da će glavna pitanja o kojima će se raspravljati tokom posjete biti energetika, trgovina i nauka.
Lukašenko, koji je posjetio Iran u novembru, na Zapadu se smatra "ervropskim posljednjim diktatorom" zbog progona protivnika vlade i nezavisnih medija u zemlji od deset miliona ljudi, čija je ekonomija najvećim dijelom pod državnom kontrolom u sovjetskom stilu.
Ahmadinedžad je u sporu sa Zapadom oko iranskog nuklearnog programa, za koji Sjedinjene Države i druge zemlje strahuju da je krinka za napor na razvoju atomskog oružja - što Iran negira.
On je u novembru pohvalio Lukašenka kao "hrabrog i snažnog" lidera zbog protivljenja američkoj politici.
Iran je pod sankcijama Vijeća sigurnosti UN-a zbog odbijanja da zaustavi obogaćivanje urana, dok su Lukašenko i ostali bjeloruski zvaničnici pogođeni američkim i evropskim zabranama putovanja i finansijskim sankcijama kao kaznom za kršenje sloboda.
Prije godinu dana, Lukašenko i venecuelanski predsjednik Hugo Chavez, drugi glasni američki kritičar, učinili su Bjelorusiju prvom stanicom turneje koja ih je također odvela do Rusije, Irana i Vijetnama. Bjelorusija ima bliske veze sa susjednom Rusijom, ali su dvije zemlje u posljednjim godinama uvučene u sporove oko cijena energije i ostalih roba.
Dvije zemlje pojačale su političke kontakte od prošlogodišnje posjete Lukašenka Teheranu, kada su zaključeni sporazumi o pružanju pravne pomoći, saradnji u oblasti otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa i drugih vanrednih situacija, kao i memorandum o razumijevanju u saradnji u oblasti naftne industrije.
Nedugo zatim, saopšteno je i da su Minsk i Teheran potpisali sporazum o saradnji u eksploataciji nalazišta nafte na jugu Irana. Tada su dvojica predsjednika dogovorili da lično preuzmu kontrolu nad bilateralnom saradnjom i istakli namjeru da robna razmjena dvije zemlje treba da dostigne milijardu dolara, iako je ona prošle godine iznosila tek 38 miliona dolara.
Lukašenko se tada sreo i sa iranskim duhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem, koji se založio za "zajednički otpor pritiscima".
Iranski ajatolah je tada ukazao na politiku miješanja SAD-a u različitim regionima sveta, prije svega na Bliskom istoku, s ciljem slabljenja regionalnih država, saopćila je poslije susreta Hamneijeva pres služba. Dvije zemlje uspostavile su diplomatske odnose 1993. godine, ali ambasade su otvorene znatno kasnije.
Rapsodija Begovićevog tima odlučila prvog putnika u Premiership, QPR izborio opstanak
