"Dugotrajna kriza može postati zatvoren krug", napisali su u predgovoru generalni direktor FAO-a Jacques Diouf I izvršna direktorica WFP-a Josette Sheeran, te prvi put ponudili jasnu definiciju dugotrajne krize koja bi trebala pomoći procesu pomoći za gladne.
Zemlje u dugotrajnoj krizi hrane su one koje se s takvim stanjem suočavaju osam godina i više, primaju više od 10 posto humanitarne pomoći iz inostranstvu i na popisu su država s niskim platama i manjkom hrane.
Da taj postotak može biti mnogo veći pokazuju primjeri Somalije i Sudana koji u obliku humanitarne pomoći primaju oko 60-ak posto pomoći.
Na globalnom nivou te zemlje primaju gotovo 60 posto sve svjetske humanitarne pomoći.
Prosječan udio pothranjenih ljudi u zemljama dugotrajne krize hrane triput je veći od broja pothranjenih u drugim državama u razvoju.
U svijetu je više od 166 miliona pothranjenih, što je 20 posto stanovništva, navodi se u izvještaju.
Ranije je FAO objavio da je 925 miliona u svijetu hronično gladno, što je za 98 miliona manje od 1,02 milijarde 2009.
Taj pad rezultat je bolje ekonomske prognoze za 2010. i pada cijena hrane, procesa koji je počeo sredinom 2008.
FAO i WFP pozivaju na primjenu nove strategiju za zemlje u dugotrajnoj krizi hrane tako što će se pomoć usredotočiti na donošenje dugoročnih rješenja, primjerice boljom proizvodnjom hrane.
Upozoravaju da poljoprivreda prima 3 do 4 posto humanitarne pomoći i pomoći za razvoj iako poljoprivreda čini barem trećinu BDP-a i glavni je izvor hrane i prihoda za gotovo dvije trećine stanovništva tih zemalja.
Na popisu 22 zemalja s dugotrajnom krizom hrane su Afganistan, Angola, Burundi, Čad, Demokratska Republika Kongo, Eritreja, Etiopija, Gvineja, Haiti, Irak, Južna Koreja, Kenija, Kongo, Liberija, Obala Slonovače, Sijera Leona, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Tadžikistan, Uganda i Zimbabve.
FAO navodi da dugotrajna kriza postoji i na području Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze koja "ekstremno ovise o promjenama na izraelskom tržištu rada i robe".
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
