{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zapadni Balkan: Od aplikacije za članstvo do statusa kandidata čeka se u prosjeku dvije godine

A
18.7.2014. u 11:42
0
4
Zapadni Balkan: Od aplikacije za članstvo do statusa kandidata čeka se u prosjeku dvije godine
0
Zapadni Balkan: Od aplikacije za članstvo do statusa kandidata čeka se u prosjeku dvije godine
Na Zapadnom Balkanu od momenta predaje zahtjeva za članstvo u Evropsku uniju do odluke Evropskog vijeća o odobravanju statusa kandidata prođe u prosjeku dvije godine, pokazuje analiza Anadolije. 
Taj proces od država Zapadnog Balkana očekuju još jedino Bosna i Hercegovina i Kosovo, kao potencijalni kandidati za članstvo u EU, koji još uvijek nemaju na snazi ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je preduvjet za aplikaciju za članstvo. 

To praktično znači da se Bosna i Hercegovina i Kosovo, ukoliko i početkom 2015. godine predaju aplikaciju za članstvo, u najboljem slučaju kandidatskom statusu mogu nadati 2017. godine.

Analiza Anadolu Agency pokazuje da su od predaje zahtjeva za članstvo u EU do sticanja kandidatskog statusa period od oko dvije godine prošle Crna Gora, Srbija i Makedonija. 

Upravo Crnoj Gori trebalo je tačno dvije godine za taj proces, jer je zahtjev predala 15. decembra 2008, a kandidatski status dobila 17. decembra 2010. godine. 

Republici Srbiji do kandidatskog statusa trebalo je dvije godine i dva mjeseca, jer je zahtjev za članstvo u EU predala 22. decembra 2009, a kandidatski status joj je dodijeljen 1. marta 2012. godine. 

Najmanje u toj grupi država, godinu i devet mjeseci, trebalo je Makedoniji da stekne kandidatski status. Dobila ga je 16. decembra 2005, a zahtjev za članstvo podnijela 22. aprila 2004. godine. 

Statistika, ipak, pokazuje da je kandidatski status u EU moguće dobiti i znatno brže, i za manje od godinu dana. Primjer za to je Island koji je u rekordnom roku od samo jedanaest mjeseci prešao put od aplikacije za članstvo, koju je podnio 16. jula 2009, a kandidatski status dobio 17. juna 2010. godine. 

Za samo mjesec i deset dana Island je nakon sticanja kandidatskog statusa otpočeo i pregovore za članstvo, ali je nepune tri godine kasnije, 13. juna 2013. iste zamrznuo.

Od država Zapadnog Balkana na kandidatski status najduže je čekala Albanija i to pet godina i dva mjeseca. Zahtjev za članstvo Albanija je EU predala 28. aprila 2009, a kandidatski status joj je dodijeljen 24. juna 2014. godine. 

Evropska komisija je 10. oktobra 2012. godine uputila Evropskom vijeću preporuku za odobravanje statusa kandidata Albaniji.

I Kosovo bi moglo preteći BiH  



Kosovo bi, također, uskoro moglo prestići Bosnu i Hercegovinu na evropskom putu. Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji su započeli 28. oktobra 2013. su okončani. Kosovo je prva država čiji se sporazum neće ratificirati u svakoj pojedinoj članici EU što će u znatnom ubrzati proces stupanja na snagu SSP-a nakon što ga odobri Evropska komisija. 

Iako je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina sa Evropskom komisijom potpisala još 16. juna 2008. godine, on nije stupio na snagu ni nakon šest godina i mjesec dana. 

Razlog je što je 22. decembra 2009. godine Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio presudu protiv BiH od koje je zatražio da svoj Ustav usaglasi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Radi se o presudi poznatijoj kao slučaj Sjedić - Finci. 

Uprkos brojnim pokušajima vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu izvršile presudu ni četiri i po godine od njenog donošenja, pa će i predstojeći, drugi uzatiopni opći izbori u Bosni i Hercegovini biti održani po disktiminatornoj osnovi. 

Upravo provedba presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, uz uspostavu mehanizma koordinacije, poznatijeg kao "govor jednog glasa" iz BiH u pregovorima sa Bruxellesom razlog je što još uvijek nije stupio na snagu SSP bez kojeg Bosna i Hercegovina ne može da podnese kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU. 

Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine sa Evropskom komisijom počeli su 2005. godine. Tadašnji, komesar za proširenje EU Olli Rehn 27. februara 2008. godine, izjavio je da bi 28. aprila 2008. godine moglo doći do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju što bi dovelo do toga da Bosna i Hercegovina 2009. godine i službeno aplicira da postane zemlja kandidat za ulazak u Europsku uniju.

No, uslijedila je presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i put Bosne i Hercegovine od kraja 2009. ka EU je zaustavljen. 

Crna Gora najdalje odmakla na Zapadnom Balkanu



Do 10. februara 2011. godine Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom komisijom su ratificirale sve članice EU, međutim stupanje sporazuma na snagu je odgođeno stoga što Bosna i Hercegovina nije ispunila sve prihvaćene obveze. 

Novi predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker nakon izbora na tu dužnost prije nekoliko dana najavio je kako u narednih pet godina, što znači do sredine 2019. godine, neće biti novih prijema u Evropsku uniju, odnosno njenog proširenja sa dosadašnjih 28 država. 

U tom petogodišnjem periodu, naveo je predsjednik Evropske komisije, radit će se na daljnjem procesu napretka ka članstvu u EU država kandidata u smislu otvaranja i zaključivanja poglavlja. 

Od država Zapadnog Balkana jedino su Crna Gora, koja je do sada i najdalje otišla u tom procesu, i Srbija otpočele pregovore za članstvo u EU. Crna Gora je to uradila 29. juna 2012. godine, a Srbija je pregovore počela 21. januara 2014. godine, ali do sada nije otvorila niti jedno poglavlje. Očekuje se da to bude učinjeno do kraja godine. 

Makedoniji je Evropska komisija dala preporuku za početak pregovora za članstvo još 1. oktobra 2009. godine, ali do sada nije ostvaren značajniji napredak u procesu pridruživanja. 

Od država Zapadnog Balkana u redu za čekanje za početak pregovora tako ostaje Albanija, i Bosna i Hercegovina i Kosovo, ali tek nakon što steknu kandidacijski status. 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: