Riječ je o novom plinovodu kapaciteta 30 milijarda prostornih metara plina na godinu, kojim bi ruski plin jednim krakom protjecao ispod Crnog mora do Bugarske, Srbije, Madžarske, Slovenije, Austrije i Italije.
"Priključenjem na 'Južni tok' ostala bi ovisnost o ruskom plinu, ali bi otpala ovisnost o ukrajinsko-ruskom sporu. No Slovenija, kad je riječ o nafti i plinu, mora osigurati što više neovisnih izvora", rekao je u razgovoru za poslovni list "Finance" od ponedjeljka slovenski ministar gospodarstva Matej Lahovnik.
Po njegovim riječima plinovod "Nabucco" kao projekt Europske unije ozbiljan je nadomjestak ruskom projektu, a njime bi se osigurao plin iz Kaspijskog bazena. Uz to, naveo je Lahovnik, Slovenija mora ubrzati gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom, izgraditi šesti blok termoelektrane u Šoštanju i dovršiti niz hidroelektrana na Savi te tako smanjiti ovisnost o stranim energentima.
Ljubljanski "Dnevnik" u poslovnom prilogu u ponedjeljak navodi da se Lahovnik zauzima za "labavije" obveze Slovenije u projektu "Južni tok" o kojemu pregovaraju ruski Gazprom i slovenska tvrtka Geoplin.
"Vlada je, po neslužbenim podatcima, sklona sklopiti labaviji i neobvezujući sporazum s Rusima, premda u Gazpromu smatraju da bi to jako usporilo ili čak zaustavilo projekt plinovoda koji bi omogućio da Slovenija dobiva plin mimo Ukrajine", piše list.
"Dnevnik" dodaje da slovenska Vlada treba još odlučiti o pojedinostima, jer se očekuje da će ovaj tjedan u Sloveniju doći direktor Gazproma Aleksej Miller i razgovarati s premijerom Pahorom o opskrbi plinom.
