{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Više od stotinu žrtava trgovanja ljudima u Hrvatskoj, među njima i državljani BiH

F
10.8.2014. u 11:06
5
3
Više od stotinu žrtava trgovanja ljudima u Hrvatskoj, među njima i državljani BiH
5
Više od stotinu žrtava trgovanja ljudima u Hrvatskoj, među njima i državljani BiH
Više od stotinu osoba, uglavnom žena, bile su žrtve trgovanja ljudima u Hrvatskoj u posljednjih deset godina, a među njima je najviše hrvatskih te državljana Bosne i Hercegovine.
Najčešće se trguje mlađim ženama od 11 do 30 godina koje se potom seksualno iskorištava.

Posljednjih je godina povećan broj tzv. radne eksploatacije mlađih muškaraca koji najčešće prisilno rade na seoskim imanjima, ali i u obrtima. Ljudima se trguje iz raznih razloga bilo da se radi o prisilnoj prostituciji koja je najčešća, pornografiji, seksualnom turizmu, robovskom radu, prosjačenju, nezakonitom usvajanju djece, sklapanju lažnog i prisilnog braka te trgovanju ljudskim organima.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je u razdoblju od 2002. do 2012. bilo 116 žrtava trgovine ljudima, a najviše tih krivičnih djela počinjeno je 2007. i 2011. koje su završile sa 15, odnosno 14 žrtava.

Uz državljane Hrvatske (61) te Bosne i Hercegovine (13) žrtve trgovanja ljudima u Hrvatskoj su u tom razdoblju bili su po jedan državljanjin Kameruna, Maroka, Rusije, Slovačke i Albanije, četiri državljana Bugarske, sedam Moldavije, osam Rumunije te po deset državljana Srbije i Ukrajine.

U policiji građane savjetuju da dobro obrate pažnju na oglase u kojima im se nude primamljive ponude bez referenci, isto tako dobro plaćeni poslovi bez prethodnog razgovora s odgovornim osobama o kvalifikacijama, ugovoru i radnom iskustvu. Sumnjivo treba biti i naglašavanje odlične zarade prilikom zapošljavanja te nejasni i neprovjerljivi podaci o poslodavcu.

Trgovci ljudima nerjetko poznaju svoje žrtve, mogu čak biti prijatelji ili poznanici, koji ostavljaju dojam iskusnih i profesionalnih osoba. Lažni prijateljski posrednici žrtvama nude plaćanje troškova putovanja i rješavanje svih administrativnih pitanja. No, dolaskom na odredište njihovo se ponašanje mijenja.

Žrtvama najprije, uz objašnjenje da je to zbog njihove vlastite sigurnosti, oduzmu dokumente, drže ih u neljudskim uvjetima te ih tjeraju na ilegalan rad kako bi pokrile novonastale troškove koji neprekidno rastu.

Uz to ih često zlostavljaju, prisiljavaju na prostituciju i konzumaciju droga, izgladnjuju, onemogućavaju im kontakt s rodbinom i prijateljima te im uskraćuju zdravstvenu zaštitu, poručuju u policiji.

Ponekad potencijalne žrtve nikada niti ne stignu na dogovoreno odredište, već ih se na putu, preprodaje novim trgovcima. Najčešća mjesta eksploatacije su ulice, noćni klubovi, diskoteke, restorani, fabrike, privatni posjedi, obiteljske kuće, stanovi, domaćinstva.

Kako bi spriječila trgovanje ljudima Hrvatska donosi trogodišnje Nacionalne strategije suzbijanja trgovanja ljudima u kojem je uspostavljen cjeloviti sistem. On obuhvaća aktivnosti od trenutka identifikacije žrtve sve do njene potpune integracije i reintegracije u društvo. Prisutna je i saradnja između nadležnih tijela državne uprave, organizacija civilnog društva te nevladinih organizacija.

Hrvatska se može pohvaliti kako je tri godine zaredom bila u skupinu zemalja koje ulažu najviše napora u svijetu po problematici suzbijanja trgovanja ljudima, ali i na području zaštite žrtava te progona počinitelja i prevencije.

Kazna za trgovanje ljudima iznosi od jedne do deset godina, no ako je počinjeno prema djetetu može biti kažnjeno zatvorom u trajanju od tri do najviše 15 godina.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: