"Kosovo i Srbija su dvije odvojene priče. Slovenija će biti jak advokat Srbije. Još u januaru treba da bude potpisan SSP sa Srbijom. Srbija je važna za stabilnost na Balkanu", naglsio je on u petak u intervjuu bečkom dnevniku Kurir.
Rupel je istaknuo da će najveći izazov za Sloveniju tokom predsjedavanja EU-om biti zapadni Balkan. "Situacija u toj regiji još nije opuštena. Nadamo se da će jugoslavenska kriza, koja je počela 1991. godine, biti okončana s pitanjem Kosova", kazao je on.
Bečkom dnevniku Die Presse Rupel je objasnio da će problem Srbije i njenih odnosa s Kosovom biti na vrhu agende, ali ne i prioritet, već "neminovnost".
On je podsjetio da je EU donijela odluku o uspostavljanju civilne misije na Kosovu, da je potvrdila kako je Kosovo evropski, a ne američki ili ruski problem. Unija preuzima odgovornost za Kosovo, kazao je i najavio da će "koraci u pravcu nezavisnosti biti poduzeti zajedno s Kosovarima".
"Moramo sarađivati sa Srbima koji žive na Kosovu. Ako pokažemo otvorenost, saradnju i odlučnost Kosovari neće bez nas proglasiti nezavisnost", dodao je Rupel ne želeći da kaže kada bi se moglo očekivati proglašenje nezavisnosti te pokrajine.
Kada je riječ o Uniji u pitanju Kosova, on je ocijenio bitnim da se dogovori zajednički stav. "Moramo o toj temi diskutirati na takav način koji neće dovesti do podjela. Postoje ljudi koji bi rado vidjeli podijeljenu EU", naglasio je Rupel.
Izražavajući nadu da će EU ostati jedinstvena, on je rekao kako se zalaže za međunarodno nadgledanu nezavisnost Kosova, sličnu onoj koju je predložio izaslanik UN-a Martti Ahtisaari.
"Imam utisak da stavovi unutar EU-a nisu toliko udaljeni. Ako budu nedostajala dva glasa, s tim možemo živjeti. Nije potreban stopostotni konsenzus; 90 posto bi bilo dovoljno, 60 procenata bi bilo pogrešno", kazao je Rupel.
Upitan koje zemlje zapadnog Balkana vidi kao buduće članice EU-a, šef slovenske diplomatije je kazao da su to Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, ali i Kosovo i Albanija.
