{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Raste napetost uoči izbora 21. septembra

F
26.8.2008. u 11:20
0
0
Raste napetost uoči izbora 21. septembra
0
Raste napetost uoči izbora 21. septembra
U Sloveniji u srijedu u ponoć ističe rok do kojega stranke državnoj izbornoj komisiji moraju predati liste kandidata s kojima će nastupiti na parlamentarnim izborima 21. septembra, a predizbornu temperaturu podigla je informacija da predsjednik države Danilo Tuerk ne isključuje mogućnost da vladu sastave stranke s većinom u novom parlamentu, a ne stranka koja osvoji najviše glasova.
Na špekulacije o tome što bi se dogodilo ako Slovenska demokratska stranka (SDS) sadašnjeg premijera Janeza Janše osvoji najviše glasova, ali ukupan broj mandata u novom parlamentu bude na strani stranaka lijevog centra, iz predsjednikova kabineta stiglo je pojašnjenje da se mandat za sastav vlade povjerava pojedincu, a ne stranci, navodi u utorak vodeći slovenski dnevni list, ljubljansko "Delo".

"Predsjednik mandat za sastav vlade ne dodjeljuje političkoj stranci nego kandidatu za kojega je ocijenio da može osigurati potrebnu većinu u parlamentu, a time i mogućnost za sastavljanje stabilne vlade", pojasnili su u Tuerkovu uredu.

Predsjednik slovenskih Socijalnih demokrata (SD) Borut Pahor čija stranka u predizbornim ispitivanjima malo zaostaje za Janšinom izjavio je, prenose mediji, da je razmišljanje po kojemu će lijevi centar formirati vladu i u slučaju da Janšina stranka osvoji najviše glasova na izborima "velika iluzija".

"Širi se priča da će Janšina stranka osvojiti najviše glasova i tako postati relativni izborni pobjednik, ali da Janez Janša od predsjednika Tuerka neće dobiti mandat za sastavljanje vlade. To je opasna iluzija - ko bude pobjednik izbora, taj će sastaviti i vladu", izjavio je Pahor na jednom predizbornom skupu.

Kako prenose mediji, on je tako mobilizirao birače ljevice da glasuju za njegovu stranku kako bi omogućili alternativu sadašnjoj vladi budući da se za isto biračko tijelo bore i liberalni demokrati (LDS), te stranka "Zares" koju vodi Gregor Golobič, nekadašnji bliski suradnik Janeza Drnovšeka.

U Janšinoj stranci isključuju mogućnost da SDS osvoji većinu glasova i mjesta u parlamentu, a ostane bez mogućnosti formiranja vlade.

"Naši politički protivnici već najavljuju da se neće poštovati volja birača i da će se pokušati prevariti onoga kojemu ispitivanja najavljuju pobjedu. Zato nam je potreban svaki glas, a naša pobjeda mora biti uvjerljiva", rekao je na jednom predizbornom skupu Janšin zastupnik Branko Grims.

Slovenski politički analitičari predviđaju da će na ovogodišnjim izborima stranka koja želi formirati vladu morati osvojiti oko 30 posto glasova i trećinu mjesta u parlamentu. Sadašnja ispitivanja pokazuju "mrtvu trku" Janše i Pahora kao mogućih mandatara za sastav nove vlade. Janši se prednost daje s obzirom na to da je on neosporni vođa desnog centra i s obzirom na političko iskustvo, ali mu je slaba strana neizvjestan rezultat potencijalnih političkih partnera, stranaka Nova Slovenija (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS).

S druge strane, navode analitičari, stranke koje su potencijalne koalicijske partnerice Pahoru istodobno "oduzimaju" glasače njegovim Socijalnim demokratima, te tako smanjuju mogućnost da socijaldemokrati u novom parlamentu završe s najvećim brojem glasova.

Na izborima 2004. godine Janšina stranka SDS osvojila je 29 posto glasova, stranka LDS dotadašnjeg premijera Antona Ropa 23 posto, dok je Pahorova SD završila sa 10 posto. Najveći pojedinačni uspjeh na svim dosadašnjim izborima u Sloveniji postigli su liberalni demokrati u vrijeme kad ih je vodio Janez Drnovšek - na izborima 2000. godine osvojili su 36 posto glasova.

Slovenski analitičari u nastavku kampanje za parlamentarne izbore najavljuju oštru borbu za svaki glas, čime bi se prekinula i stanovita politička letargija i pad izlaska na birališta jer je 2004. godine apstiniralo više od 40 posto birača.

Prema slovenskom ustavu predsjednik države mandat za sastav nove vlade daje poslije konzultacija sa političkim strankama. Nakon toga mandatar stupa u pregovore s potencijalnim koalicijskim partnerima. Nakon dugotrajnih parlamentarnih saslušanja potvrđuje se svaki ministar posebno, a vlada kao cjelina se u parlamentu imenuje na tajnom glasovanju. Do sada najdramatičnije takvo glasovanje bilo je nakon izbora 1996. godine. Tada je prvi pokušaj mandatara Janeza Drnovšeka da formira vladu lijevog centra s jednim ministrom Jelinčičevih nacionalista nakon tijesnog izbornog rezultata i "političkog pata" ljevice i desnice u tajnom glasovanju dobio jedan glas premalo.

Zato je u drugom pokušaju formirana široka, ali u to vrijeme šokantna koalicija Drnovšeka s tadašnjim predsjednikom Pučke stranke Marjanom Podobnikom.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: