{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Papa: Savjest je temelj slobodnog društva

F
4.6.2011. u 19:45
0
26
Papa: Savjest je temelj slobodnog društva
0
Papa: Savjest je temelj slobodnog društva
Foto: AFP
Papa Benedikt XVI. danas je predstavnicima hrvatskog javnog i vjerskog života u zagrebačkom HNK porućio da je savjest temelj slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnom tako i na nadnacionalnom nivou, rekavši da pri tome, naravno, misli na Evropu, čija je Hrvatska na istorijsko-kulturnom planu oduvijek bila sastavnica, a uskoro će biti i na političko-institucionalnom nivou.
Nakon što je na hrvatskom jeziku pozdravio predstavnike civilnog društva, političkog, akademskog, kulturnog i gospodarskog života te vjerske velikodostojnike, oslovivši ih sve kao dragu braću i sestre, Papa je pitanje savjesti označio središnjom temom svoga kratkog promišljanja.

"Tema savjesti je transverzalna glede raznih podruèja u kojima djelujete i temelj je slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnom tako i na nadnacionalnom nivou. Naravno, mislim na Evropu, čija je Hrvatska oduvijek sastavnica na istorijsko-kulturnom planu, a to će doskora biti i na političko-institucionalnom nivou", poručio je Sveti Otac na talijanskom.

Naglasio je kako u tom smislu valja priznati i razvijati velika dostignuća modernoga doba, priznati i jamčiti slobodu savjesti, ljudskih prava, slobode znanosti, a time i slobodnog društva, pritom zadržavajući otvorenima razum i slobodu prema njihovu nadnaravnom temelju, "kako bi se izbjeglo to da se ta dostignuæa samoizbrišu, kao što nažalost nerijetko možemo ustvrditi".

Papa je istaknuo kako kvaliteta društvenoga i građanskoga života te kvaliteta demokracije dobrim dijelom ovise o savjesti kao kritičkom čimbeniku, o tome kako se savjest shvaća i koliko se ulaže u njezino oblikovanje.

"Ako se savjest, prema prevladavajućem modernom shvaćanju, ogranići u subjektivni okvir, u koji se smješta religiju i moral, onda krizi zapada nema lijeka, a Evropa je osuđena na nazadovanje. Ako se naprotiv savjest otkrije kao mjesto slušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i braćom ljudima, što je protiv svake diktature, onda ima nade za budućnost", poručio je.

Savjest je, dodao je, glavni čimbenik kulturne izgradnje i promicanja općeg dobra, a Crkva oblikovanjem savjesti daje društvu svoj dragocjeni doprinos. Taj se doprinos, ustvrdio je Sveti Otac, počinje oblikovati u obitelji, a učvršćuje u župi, gdje se djeca i mladi uče produbljivanju Svetog pisma, kao "velikog kodeksa" evropske kulture.

Mladi istodobno, napomenuo je, uče o smislu zajednice, utemeljene na daru, a ne na gospodarskom interesu ili na ideologiji, nego na ljubavi, koja je "glavna pokretaèka sila istinskog razvoja svake osobe i cijeloga čovječanstva".

Naglasio je da se ta logika besplatnosti, naučena u djetinjstvu I mladosti, potom živi u svakom okviru, u igri i u športu, u međusobnim odnosima, umjetnosti, u dragovoljnom služenju siromašnima i patnicima.

Kada je jednom usađena, onda se, poručio je Papa, može primjenjivati i u složenijim područjima politike i ekonomije.

Vjernici laici, dodao je, pozvani su da velikodušno žive svoju izobrazbu, vodeći se načelima socijalnog nauka Crkve za istinsku laičnost, za socijalnu pravdu, obranu života i obitelji, za slobodu vjere i odgoja.

Papa je izrazio zadovoljstvo što je svoj posjet Hrvatskoj započeo susretom s raznim slojevima hrvatskoga društva te diplomatskog zbora, okupljenima u HNK, zahvaljujući mons. Puljiću i profesoru Zuraku na ranijim porukama te glazbenicima "koji su me dočekali univerzalnim jezikom muzike".

Zagrebački HNK nazvao je predivnim kazalištem, znakovitim mjestom koje izražava hrvatski nacionalni i kulturni identitet, naglasivši da se Crkva uvijek raduje zajedništvu u bogatstvu različitosti. Stoga, kazao je, sudjelovanje predstavnika drugih crkvi i kršćanskih zajednica, kao židovske i muslimanske, potvrđuje da religija nije neka zasebna stvarnost u odnosu na društvo, nego njegova prirodna sastavnica, koja trajno priziva slušanje Boga kao uvjet traganja za općim dobrom, pravednosti i pomirenjem u istini.

"Religije se uvijek moraju pročišćavati prema ovoj istinskoj biti, kako bi odgovorile svom izvornom poslanju", poručio je Sveti Otac.

Profesoru Zuraku zahvalio je na spominjanju kršæanskih korijena brojnih hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova, "što se uostalom vidi i diljem Evrope". Treba, istaknuo je, spominjati te začetke I pomno ih iščitavati, jer i danas mogu nadahnjivati.

Spomenuo je Ruđera Josipa Boškovića, isusovca rođenog u Dubrovniku prije tri stotine godina, koji, istaknuo je Papa, vrlo dobro utjelovljuje sretnu svezu između vjere i znanosti. "U Boškoviću imamo analizu, imamo proučavanje mnogovrsnih znanstvenih grana, ali imamo i strast za jedinstvom.

A to je tipično za katoličku kulturu. Zbog toga je osnivanje Katolièkog sveuèilišta u Hrvatskoj znak nade. Želim da ono pridonese ujedinjenju između raznih dijelova suvremene kulture, vrijednosti i identiteta vašega naroda, nastavljajući plodan crkveni doprinos povijesti plemenite hrvatske nacije", rekao je Benedikt XVI. te na kraju na hrvatskom jeziku zahvalio okupljenima u HNK na pozornosti te ih blagoslovio.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: