Otvoren 3. festival "Dani Sarajeva"

"Ovakva manifestacija otvara vrata saradnji Beograda i Sarajeva, dva grada koji su toliko slični i različiti u isto vrijeme. Možda ću zvučati kao lokalpatriot, ali zaista smatram da kulturna scena Sarajeva ima šta da ponudi i drago mi je što postoji volja da se napravi ovakav korak ka široj saradnji dva grada. Održavanje panel diskusija na festivalu je također odlična prilika da razmijenimo mišljenja o zajedničkim, bitnim temama", istaknula je Amira Arifović Harms, otpravnica poslova Ambasade BiH u Beogradu, koja je uime Grada Sarajeva i gradonačelnika Alije Behmena pozdravila učesnike 3. festivala "Dani Sarajeva".

Kako se navodi u saopćenju, Zoran Alimpić, zamjenik predsjednika Skupštine Grada Beograda, zahvalivši se gostima i organizatorima festivala, Inicijativi mladih za ljudska prava i Agenciji za saradnju s nevladinim organizacijama i evropsku harmonizaciju, kazao je da da je maj mjesec koji nas podsjeća na strašno vrijeme početka rata u Bosni i Hercegovini i na opsadu Sarajeva prije 17 godina.

"To se ne može zanemariti i zaboraviti. Podignute su prepreke između dva grada, a mlađe generacije ne mogu ni da zamisle koliko je kulturni odnos Sarajeva i Beograda nekada bio blizak", kazao je Alimpić.

Na svečanosti otvaranja beogradska publika je na Velikoj sceni JDP-a mogla pogledati predstavu "Vremenski tunel" sarajevskog Pozorišta mladih, a u Jugoslovenskom dramskom pozorištu izložbu sarajevske umjetnice Ajne Zatrić, kroz koju je predstavila 12 ideja i poruka - doprinosa savremenom identitetu glavnog grada BiH.

Maja Stojanović, koordinatorica festivala, navela je da je već tri godine simbol festivala Sebilj - česma, koju je Sarajevo u znak prijateljstva poklonilo Beogradu pred rat, 1989. godine.

"Ova česma, koja se nalazi u dnu Skadarlije, je kopija originalnog sarajevskog sebilja, jednog od najpoznatijih simbola Sarajeva, smještenog u srcu Baščaršije", kazala je Stojanović.

Poželjevši dobrodošlicu učesnicima i gostima festivala, Andrej Nosov, predsjednik Inicijative mladih za ljudska prava, naglasio je da mladi ljudi rođeni devedestih godina pamte Sarajevo samo poslije rata koje ih opominje da pošalju jaku generacijsku poruku, da se nikada više ne desi nijedan zločin na prostoru bivše Jugoslavije.