Pred više desetina aktivista nevladinih odrganizacija novinarima je pročitano pismo poslano srbijanskom predsjedniku u kojemu se podsjeća da je 15. januara 2009. Europski parlament prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
U pismu je izraženo očekivanje od predsjednika Tadića da podrži taj zahtjev, a kako su ranije najavile, svakog 11. u mjesecu te organizacije će organizivati različite akcije s pozivom srbijanskim vlastima da učine što i Europski parlament i iskažu počast žrtvama genocida.
U pismu, koje podržava stotinu nevladinih udruženja, među kojima je Komitet pravnika za ljudska prava, Inicijativa mladih za ljudska prava, Helsinški odbor za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo te Žene u crnom, kaže se da presuda Međunarodnog suda pravde obavezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina.
Istim povodom i na isti način nevladine organizacije obraćale su se srbijanskom predsjedniku već od februara svakog 11. u mjesecu, podsjećajući da je Europski parlament prihvatio Rezoluciju o sjećanju na žrtve toga zločina.
Europski parlament je 15. januara proglasio 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu podržala je i Europska komisija.
U Srbiji su je odmah pozdravile i nevladine organizacije za ljudska prava pozvavši zastupnike u srbijanskom parlamentu da potporom rezoluciji EP-a iskažu poštovanje i priznanje žrtava te utru put izgradnji zajedničkog pamćenja svih žrtava ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.
Inicijativu su poduprle i pojedine srbijanske političke stranke, među kojima i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja je 22. januar predložila srbijanskom parlamentu rezoluciju kojom se 11. jula proglašava Danom sjećanja na Srebrenicu i na sve nevine žrtve ratova 90-ih godina na prostoru bivše SFRJ.
Zastupnici Liberalno-demokratske partije (LDP) također su isti dan podržali inicijativu da srbijanski parlament prihvati rezoluciju EP-a da se 11. jula obilježava kao dan sjećanja na zločine u Srebrenici. Srbijanski parlament još se nije očitovao o tim prijedlozima.
Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je pred Haškim tribunalom optužen i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u julu 2008. i sad mu se sudi u Den Haagu.
