Optužen za zločine u BiH
135

Ne postoje prepreke za podizanje optužnice: Hoće li DORH krivično goniti Zlatana Miju Jelića?

A. Z.
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Odluka hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da odlikuje Zlatana Miju Jelića, optuženog za ratne zločine u BiH, izazvala je burne reakcije u našoj zemlji, ali i iznenadio dio javnosti u Hrvatskoj. Nakon što je Jelić primio odlikovanje, Jutarnji list je istražio hoće li ga DORH krivično goniti.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske sredinom marta ove godine primilo je iz BiH optužnicu protiv generala HVO-a Zlatana Mije Jelića za ratne zločine počinjene 1993. u Mostaru. Tri mjeseca kasnije, polovinom jula, DORH je obavijestio hrvatsko Ministarstvo pravosuđa, a ono tu obavijest proslijedilo u BiH, da je predmet dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Nakon razmatranja spisa, ŽDO Zagreb je zaključio da su ispunjeni formalni uslovi za preuzimanje krivičnog progona po hrvatskom zakonu, ali još nije donio odluku o optužnici. Kad je donese, o njoj će obavijestiti javnost.

Iz odgovora koji je dobio Jutarnji list jasno je da nema formalno pravnih prepreka za podizanje optužnice, a hoće li je i podići, zasad se ne zna.

"To je veliki predmet koji tek treba proučiti i još nismo donijeli odluku što ćemo učiniti", rekao je izvor iz DORH-a.

Pri preuzimanju krivičnog progona, dokazne radnje provedene u Bosni i Hercegovini priznaju se pod određenim uslovima kao da su provedene u Hrvatskoj.

Podsjećamo, optužnica protiv Jelića podignuta je u decembru 2015., a tereti se za teške ratne zločine počinjene 1993. po zapovjednoj odgovornosti. No kako bi izbjegao hapšenje, Jelić je pobjegao u Hrvatsku.

Optužen je da je, kao zapovjednik 1. djelatne bojne Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te 1. lakojurišne bojne Vojne policije, od maja 1993. do marta 1994. znao i odobrio počinjenje zločina tokom sukoba Armije BiH (ABiH) i HVO-a i ništa nije poduzeo da ih spriječi ili kazni počinitelja.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Jelić je naređivao zapovjedniku logora Heliodrom Stanku Božiću da pripadnici raznih postrojbi HVO-a izvode zatvorenike i dovode na prinudne radove na prvu liniju između ABiH i HVO-a na raznim lokacijama u i oko Mostara, tokom borebnih dejstava.

Jelić je, stoji u optužnici, znao u kakvim se uslovima obavljaju ti radovi i izlagao zatvorenike riziku da budu ubijeni, ranjeni ili izloženi svirepom i nehumanom tretmanu. Prema podacima Tužiteljstva BiH, oko 188 zatvorenika je bilo ranjeno, oko 50 poginulo, dok je oko 40 zatvorenika bilo fizički zlostavljano od pripadnika Druge bojne 2. brigade HVO-a.

Jelić je, prema Tužilaštvu, radio u dogovoru s Miljenkom Lasićem, zapovjednikom Operativne zone Jugoistočna Hercegovina, Stankom Božićem, upravnikom logora Heliodrom, Ilijom Vrljićem, zapovjednikom 2. brigade HVO-a, te Miletom Puljićem, zapovjednikom Druge bojne 2. brigade HVO-a.