Presuda će biti objavljena nakon što je predsjednica Prvoga osnovnog suda Tanja Šobat odbacila kao nedozvoljen zahtjev tužiteljstva za izuzeće suca Dragana Garića i suca porotnika Miloša Mitrovića zbog sumnje u njihovu pristranost, precizirala je Ramić.
Sudsko vijeće suca Garića izreći će stoga, nakon više od mjesec dana odgode, presudu za 10 "Mladićevih jataka", što je 4. novembra moralo odgoditi na neodređeno jer je tog jutra tužiteljstvo podnijelo zahtjev za njegovo izuzeće zbog sumnje u pristranost.
Svih 10 optuženih okupljalo se proteklih mjesec dana svakog radnog dana u Palači pravde, počevši od 4. novembra, kada im je na neodređeno vrijeme odgođeno izricanje presude.
Tužiteljstvo je 4. novembra zatražilo i izuzeće predsjednice Prvoga osnovnog suda Tanje Šobat zbog sumnje u njezinu pristranost, što je Viši sud u Beogradu pet dana kasnije odbacio kao neblagovremen zahtjev.
Postupak protiv 10 optuženih za pomaganje u skrivanju Mladića od 2002. do 2006. u Beogradu počeo je prije više od četiri godine, kada je njih 11 uhićeno i zadržano u pritvoru osam mjeseci, nakon čega su pušteni da se brane sa slobode.
U međuvremenu je preminuo prvooptuženi Jovo Đogo, koji je bio časnik u Vojsci Republike srpske pod Mladićevom zapovjedništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu u završnoj riječi je predložilo da se 10 optuženih oglasi krivim i osudi po zakonu, jer je tokom suđenja dokazano da su od 2002. do 2006. godine doprinijeli da Mladić ne bude otkriven i uhićen, iako su znali da je pred Tribunalom u Haagu optužen za najteža kaznena djela ratnih zločina.
Obrana optuženih traži oslobađajuću presudu, jer smatra da njihovi branjenici nisu izvršili kazneno djelo za koje se terete, pošto Mladić nije pravomoćno osuđen pred Haškim tribunalom, i da protiv njihovih branjenika nema dokaza koji bi potvrdili da su ga oni skrivali.
Svi optuženi, osim generala VRS-a Marka Lugonje, negirali su tokom suđenja da su skrivali Mladića, braneći se da su "stanove iznajmljivali za kockanje i švaleranciju", ili prosto odbijajući priznati navode optužnice.
Optuženima prijeti kazna od jedne do osam godina zatvora za kazneno djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela. Na optuženičkoj klupi kao "Mladićevi jataci" uglavnom su izbjeglice iz BiH, koje su tokom sukoba 1990-ih našle utočište u Beogradu.
Oficir VRS-a Jovo Đogo, koji je preminuo prošle godine, u optužnici je označen kao organizator operacije skrivanja od 2002. kada je Mladić napustio vojne objekte pa do kraja 2005. godine.
Na optuženičkoj klupi zbog pomoći počinitelju nakon izvršenja kaznenog djela ostali su bivši oficiri VRS-a Marko Lugonja i Ratko Vučetić, zatim Tatjana Vasković, njena majka i brat Ljiljana i Bojan Vasković, Stanko Ristić, Blagoje Govedarica, Saša Badnjar, Predrag Ristić i Borisav Ivanović.
Ovo suđenje je u više navrata vraćano na početak zbog promjene sudskog vijeća, trudnoće i bolesti pojedinih optuženika, kao i dva neuspjela pokušaja bivšega Drugog općinskog suda da se oglasi nenadležnim nakon promjene "zakona o jatacima", kada je djelo za koje se terete optuženi prešlo u nadležnost Vijeća za ratne zločine Okružnog suda.
Mladića (68) Haški tribunal je optužio za 15 kaznenih djela ratnih zločina i genocida protiv Bošnjaka i Hrvata u ratu u BiH između 1992. i 1995. godine.
Optužnica, podignuta 1995., tereti Mladića za genocid, zločine protiv čovječnosti i mnogobrojne ratne zločine (uključujući one koji se odnose na snajpersku kampanju protiv civila u Sarajevu), a kasnije iste godine je proširena i na ratne zločine vezane za napad u julu 1995. na Srebrenicu, koju su Ujedinjeni narodi prethodno proglasile sigurnom zonom. Mladić se tereti i za uzimanje talaca iz redova osoblja mirovne misije UN-a.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
