{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Krivokapić po četvrti put na čelu Skupštine Crne Gore

F
6.11.2012. u 18:15
0
0
Krivokapić po četvrti put na čelu Skupštine Crne Gore
0
Krivokapić po četvrti put na čelu Skupštine Crne Gore
Dosadašnji predsjednik crnogorskog parlamenta i lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić ponovo je danas izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore, što mu je četvrti uzastopni mandat na toj funkciji.
Za reizbor Krivokapića, koji je bio i jedini kandidat za predsjednika parlamenta, glasalo je 46 poslanika, dok je 36 bilo protiv.

Krivokapića je za predsjednika crnogorske skupštine predložila vladajuća koalicija koju čine savez okupljen oko Demokratske partije socijalista (DPS) i stranke manjinskih naroda. On je na mjesto predsjednika crnogorskog parlamenta prvi put stupio 2003. godine.

U Podgorici je ranije danas, 24 dana nakon parlamentarnih izbora, konstituiran novi saziv Skupštine Crne Gore, a sjednicu je obilježio spor oko intoniranja državne himne, čije izvođenje je bojkotirao dio opozicionih poslanika.

Na početku konstitutivne sjednice intonirana je himna "Oj, svijetla majska zoro", ali tom činu nisu prisustvovali predstavnici Demokratskog fronta iz redova Nove srpske demokratije, kao ni nezavisni poslanici Predrag Bulatović, Milan Knežević i Vladislav Bojović, javio je Tanjug.

Oni su ušli u plenarnu salu nakon intoniranja crnogorske himne.

U Skupštini Crne Gore, koja ima 81 poslanika, u novom sazivu bit će tri koalicije i pet partija, a prvi put u poslaničkim klupama naći će se Pozitivna Crna Gora.

Na izborima koalicija Evropska Crna Gora, koju predvodi Demokratska partija socijalista (DPS), osvojila je 39 mandata, Demokratski front 20, Socijalistička narodna partija devet, Pozitivna Crna Gora sedam, a Bošnjačka stranka (BS) tri mandata.

U parlamentu po jednog poslanika imaju Hrvatska građanska inicijativa (HGI), Forca i Albanska koalicija.

DPS i stranke manjinskih naroda potpisali su, uoči konstitutivne sjednice novog parlamenta, sporazum o postizbornom savezu, što će omogućiti da formiraju vladajuću većinu u crnogorskom parlamentu, a potom i novu vladu.

Na izborima u Crnoj Gori 14. oktobra koalicija koju predvodi DPS dobila je najviše glasova, ali nedovoljno za ponovno osvajanje apsolutne vlasti, zbog čega je ključ za formiranje buduće vlade bio u rukama stranaka manjinskih naroda.

Koalicija Evropska Crna Gora osvojila je 39 poslaničkih mandata, a za formiranje vlade potrebno je 41, zbog čega je podršku tražila kod BS-a, HGI-ja i albanskih nacionalnih partija. To je prvi put nakon izbora 2001. godine da koalicija koju predvodi DPS nije osvojila apsolutnu vlast u Crnoj Gori.

BS i HGI bili su u koaliciji koja je formirala prethodnu vladu Crne Gore, ali su se te dvije nacionalne stranke na izborima 14. oktobra odlučile na samostalni nastup, jer im je izborni zakon omogućio lakše stjecanje poslaničkih mandata pošto je riječ o izbornim listama manjinskih naroda.

Ustavom je predviđeno da predsjednik Crne Gore predlaže mandatara u roku od 30 dana od konstituiranja Skupštine.

Lider DPS-a Milo Đukanović izjavio je ranije danas da će mandatar za sastav nove crnogorske vlade biti poznat do kraja ove ili početkom naredne sedmice, ali se nije izjašnjavao da li će se on ponovo naći na poziciji premijera Crne Gore.

Krajem ove ili početkom naredne sedmice znat će se ko je mandatar. Dogovarat ćemo se unutar vladajuće koalicije ko treba da bude mandatar, koji će s najviše povjerenja moći formirati vladu i odgovoriti očekivanjima kako naše biračke javnosti tako i ukupne crnogorske političke javnosti, kazao je Đukanović, odgovarajući na pitanje hoće li biti premijer.

U crnogorskoj javnosti kao glavni kandidati za premijera figuriraju Đukanović, dosadašnji premijer Igor Lukšić i potpredsjednik Vlade Duško Marković.

Najvišim pravnim aktom predviđeno je da Skupština Crne Gore mora izabrati Vladu u narednih 90 dana.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: