Cameron nazvao Srbiju proxyjem Rusije: Planiraju dalju destabilizaciju Balkana

"Položaj Zapada prema Zapadnom Balkanu formiran je prije ruske invazije i trebamo razmišljati o tome što se promijenilo. Zato što Rusija želi učiniti više za destabilizaciju Balkana, sa svojim proxyjima uključujući Srbiju", kazao je Cameron

Zapadni Balkan je samo jedan od mnogih terena sukoba između Rusije i Zapada danas, a ovo nije prvi put da neki od zapadnih zvaničnika Srbiju naziva produženom rukom Rusije.

.@David_Cameron: “The posture of the West when it comes to the WB was set before the Russian invasion and we need to think more about what’s changed. Because Russia wants to do more more to destabilize the Balkans, with ITS PROXIES INCLUDING SERBIA.”https://t.co/oycXmAdjrt

— Haris Imamović (@SkenderVakuf) January 9, 2024

Naime, pojedini političari i političke stranke aktivno promoviraju ruske interese na Zapadnom Balkanu. U međuvremenu, generacija stranaka koje su protiv Zapada i za Rusiju pojavila se u svakoj od zemalja regije.

To uključuje etablirane stranke poput Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini i Ujedinjene Makedonije Janka Bačeva, koje su bile glavni korisnici i iskorištavatelji ruskih narativa. Stariji i noviji politički akteri prihvatili su retoriku protiv Zapada. Koncepti nacionalizma i patriotizma koriste se kao suprotstavljene ideje Zapadu. Stranke koje zastupaju protivzapadne i proruske stavove prvi su put postale vidljivije prije pristupanja Crne Gore NATO-u, a zatim s političkom krizom i referendumom u Makedoniji. Intenzivirale su svoju retoriku u kontekstu najnovijih događanja u sporu između Srbije i Kosova.

Imenovanje tajnika Vijeća sigurnosti Rusije, Nikolaja Patruševa, kao "čovjeka" Kremlja u regiji još je jedan znak obnovljenog interesa Moskve. Poznat je po svojem zavjerničkom svjetonazoru u vezi sa Zapadom. Patrušev je poslan u Srbiju na sastanke s najvišim vladinim i sigurnosnim dužnosnicima nakon pokušaja državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori. U maju 2019. godine 13 osoba, uključujući dva ruska vojna obavještajna oficira i dva opoziciona lidera, osuđena su zbog organizacije državnog udara nakon odluke zemlje da postane dio NATO-a i usvoji sankcije EU-a protiv Rusije.