Prema informacijama do kojih je Fena došla krajem augusta i ovih dana Treskavica je "prekopana" zbog vađenja korijena lincure.
"Lincura (Gentiana lutea) predstavlja alpski florni elemenat te kao i većina alpskih biljaka ima diskontinuiranu distribuciju u kontinentalnim planinama. Kod nas se nalazi na brojnim dinarskim planinama. Nastanjuje planinske rudine na karbonatnim stijenama, rubove šuma, najčešće u subalpskom i alpskom klimatskom pojasu naše zemlje", izjavila je za Fenu mr. sci. Emira Hukić s Katedre za ekologiju šuma i urbanog zelenila Šumarskog fakulteta u Sarajevu.
Upozorava da su, s obzirom na dugotrajnu i široko raširenu upotrebu ljekovitog bilja u našoj zemlji i drugim zapadnobalkanskim državama, određene biljne vrste značajno ugrožene, a mnoge od njih se čak nalaze na "crvenoj listi ugrožene flore".
"Među vrstama koje se najčešće i najintezivije eksploatišu u planinskoj regiji su lincura i uva. U jednom radu prof. Sulejman Redžić i suradnici ističe da je neophodno sačuvati genetički fond, tj. genski diverzitet ljekovitog bilja kroz uspostavu održivog korištenja. Ta održivost trebala bi biti postignuta na način da se korištenje ljekobilja iz prirodnih staništa planira na osnovu ukupne biomase vrste, te biološko-ekoloških karakteristika biljaka i zahtjeva tržišta. U ovom radu se navodi da je neophodno u prirodi ostaviti 70 posto od ukupne biomase lincure da bi se postiglo održivo korištenje ove vrste", kaže Hukić.
Naglašava da s obzirom na to da je to jedna od najtraženijih vrsta ljekobilja, na mnogim lokalitetima je prorijeđena i naučna javnost smatra da je treba zaštititi. Gentiana lutea se može kultivirati i na taj način se može zaštiti, što je također jedna od konzervacijskih mjera ove vrste.
U ljekovite svrhe lincura se koristi više od dva milenija, mada je njen hemijski sastav upoznat tek u prošlom stoljeću. U drugom vijeku p.n.e. ilirski vladar Gencij lincuru je preporučivao kao lijek protiv kuge i tako trajno ostao upamćen kroz naziv ove biljke (Gentiana lutea) . Zbog nekontroliranog branja nakon Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije gotovo je istrijebljena i stoga je u Srbiji zakonom zaštićena.
Stručnjaci savjetuju da se prilikom vađenja korijena, glava korijena s pupoljcima treba vratiti u zemlju da bi se omogućilo dalje razmnožavanje ove ugrožene biljne vrste. U novije vrijeme ova korisna biljka uzgaja se u baštama, ali i na livadama kao industrijsko bilje.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
Vlasnik zlatnog retrivera otvorio vrata da uzme poštu, ljubimac odmah pobjegao na ulicu
