{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako BiH (ne) ispunjava obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici

5.7.2013. u 13:32
16
5
Kako BiH (ne) ispunjava obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici
16
Kako BiH (ne) ispunjava obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici
Foto: AFP
Bosna i Hercegovina, uprkos određenim pomacima, ima problema u vezi sa ispunjavanjem obaveza iz Ugovora o Energetskoj zajednici, posebno kada je riječ o oblasti gasa.
Predsjedništvo BiH je 27. jula 2006. ratifikovalo Ugovor o Energetskoj zajednici, koji omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i gas na svijetu, a u kojem efektivno učestvuje Evropska unija sa jedne strane i devet Ugovornih strana: BiH, Albanija, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Hrvatska, Srbija, Ukrajina i Prijelazna uprava Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK). Status posmatrača u tijelima Energetske zajednice imaju Armenija, Gruzija, Norveška i Turska.

Osnovni ciljevi Energetske zajednice su kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji osigurava pouzdano snabdijevanje energentima i može privući investicije u sektore električne energije i prirodnog gasa. Osim toga, to je razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja gasom i poboljšanje stanja u životnoj sredini, uz primjenu energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora.

Onemogućiti monopol



Zaključivanjem ovog Ugovora, ugovorne strane iz regije su se obavezale da između sebe uspostave zajedničko tržište električne energije i gasa, koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati. To se postiže postepenim preuzimanjem dijelova acquisa EU, odnosno implementacijom odgovarajućih direktiva i uredbi EU u područjima električne energije, gasa, zaštite životne sredine, konkurencije, obnovljivih energetskih resursa, energetske efikasnosti i nafte.

Acquis, odnosno pravni okvir Energetske zajednice, se konstantno razvija od 2005. godine i on u svom središtu ima direktive koje predviđaju zajedničke propise za interna tržišta električne energije i gasa. Bosna i Hercegovina, međutim, ima popriličnih problema u ispunjavanju obaveza iz Ugovora, posebno u oblasti gasa.

"Što se tiče električne energije, svjesni smo da nismo ispunili sve obaveze i otklonili nedostatke. Međutim, u toku je projekt u saradnji sa Evropskom komisijom te se može očekivati da ćemo već u novembru ove godine imati nacrte zakona kojima ćemo u oblasti električne energije u potpunosti odgovoriti na zahtjeve iz Ugovora", rekao je za Klix.ba Edin Zametica, savjetnik u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK).

On je dodao kako je ključni zadatak u oblasti električne energije onemogućiti monopol, odnosno uspostaviti sistem u kojem će vlasnik elektrodistributivne mreže omogućiti i nezavisnim snabdjevačima da posredstvom te mreže snabdijevaju kupce električnom energijom.

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podsjećaju da je Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice naša zemlja preuzela obavezu da će u određenom roku primijeniti evropske direktive u oblasti električne energije, gasa, nafte, konkurencije, energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, životne sredine i socijalnih pitanja, te tvrde da je u svim tim oblastima do sada napravljen veliki iskorak u smislu primjene pojedinih evropskih direktiva, ali i da još uvijek postoji dosta otvorenih pitanja na koja je potrebno naći odgovor. Tu se na prvom mjestu misli na direktive o zajedničkim pravilima za funkcionisanje internog tržišta električne energije i gasa.

"Što se tiče uspostave internog tržišta električne energije na snazi je Zakon o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije iz 2002. godine, kojim je BiH transponirala EU direktive iz 1998. godine. Posebno značajna aktivnost se odnosi na primjenu tzv. 'trećeg paketa' evropskih direktiva, koje se odnose na organizaciju internog tržišta električne energije i gasa. 'Treći paket' evropskog zakonodavstva se posmatra kao nadogradnja na 'drugi paket', čiji rok za primjenu je 1. januar 2015. godine. U kompletnom ovom procesu treba imati u vidu da su evropske direktive dokumenti opšteg karaktera i da postavljaju ciljeve, a da se zemljama ostavlja mogućnost da u skladu sa svojim unutrašnjim uređenjem same izaberu način njihove primjene i dostizanje ovih ciljeva. Prema tome, i primjena ovog zakonodavstva u BiH treba biti usklađena sa ustavnom organizacijom zemlje. Međutim, kod nas često postoje različita viđenja, odnosno tumačenja po pitanju nadležnosti pojedinih nivoa vlasti, što dovodi do usporavanja u implementaciji pojedinih direktiva", navode iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Zbog kašnjenja u implementaciji odredaba evropskih direktiva iz "drugog paketa" u sektoru gasa Sekretarijat Energetske zajednice u oktobru 2011. godine protiv BiH je pokrenuo proceduru za rješavanje spora.

Različita entitetska viđenja



"Мinistarstvo je u okviru svojih nadležnosti aktivno na rješavanju pitanja implementacije Ugovora o uspostavi Energetske zajednice u domenu internog tržišta gasa više godina, uključujući i spomenuti spor koji je pokrenuo Sekretarijat Energetske zajednice. Međutim, željeni rezultat još nije u potpunosti postignut, a primarni razlog je postojanje dva različita entitetska viđenja, ili dva koncepta, na koji način interno tržište gasa u BiH treba biti organizovano. Trenutno je napravljen pomak kroz entitetske zakone (RS je na postojeći Zakon o gasu iz 2007. godine usvojila izmjene i dopune tog zakona, a u FBiH je urađen Nacrt Zakona o gasu i u proceduri je usvajanja. Оba ova dokumenta su usklađena sa direktivama iz 'drugog paketa' i dijelom sa direktivama iz 'trećeg paketa' evropskog zakonodavstva. Međutim, i dalje postoje otvorena pitanja, kao što su potpuna uspostava regulatornog okvira na tržištu gasa i sigurno i transparentno upravljanje sistemom za transport gasa, na čijem rješavanju će institucije iz BiH raditi u saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice u procesu implementacije 'trećeg paketa' evropskih direktiva sa već navedenim rokom 1. januara 2015. godine. Dogovorom o ovim pitanjima doći će se i do odgovora o ostalim zakonskim aktima, koji će pravno regulisati ovu problematiku", ističu naši sagovornici u Ministarstvu.

Sekretarijat EZ je došao i do preliminarnog zaključka da BiH još nije transponirala i provela zahtjeve u vezi sa smanjenjem emisije SO2 koje nastaju kao posljedica sagorijevanja teških loživih ulja i tečnih naftnih goriva. Ministarstvo je u vezi s tim formiralo Radnu grupu za izradu nacrta nove Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, a s ciljem da se otklone uočeni nedostaci u implementaciji Odluke i da se u maksimalno mogućem obimu osiguraju uslovi za implementaciju Direktive 1999/32/EC, koja se odnosi na smanjenje sadržaja sumpora u određenim tečnim gorivima i koja dopunjuje Direktivu 93/12/EC.

"Оbjektivno, do kraja 2013. nećemo biti u mogućnosti osigurati potpuno provođenje Direktive 1999/32/ЕC, u domenu ulja za loženje. Međutim, sa ovim istim problemom se suočava više ugovornih strana u Energetskoj zajednici. U skladu sa Planom modernizacije rafinerijskih postrojenja u Bosanskom Brodu očekujemo da ovo pitanje bude riješeno do kraja 2016. godine. Želimo istaći da na dinamiku rješavanja utječe i pitanje sigurnosti snabdijevanja. Kada su u pitanju ostale vrste tečnih naftnih goriva, ona još uvijek nisu predmet Ugovora o osnivanju Energetske zajednice", zaključuju u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: