vijesti
298

Izbori u oktobru su šansa da se u BiH otkoči proces eurointegracija

Piše: N. Jamaković
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
U procesu pristupanja Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina mora usvojiti, implementirati i provesti cijeli "paket" zakonodavstva EU, za koji se vjeruje da sadrži oko 120.000 stranica pravnih akata.

Ove zakone ne treba samo prenijeti, već oni moraju biti propisno implementirani u cijeloj zemlji ravnomjerno, kako bi se osigurala pravna sigurnost.

"Osim neprovođenja presude u slučaju 'Sejdić-Finci' nismo uspostavili na valjan način ni mehanizam koordinacije, tako da je naša zemlja u stanju potpune blokade u posljednje tri ili četiri godine kada je riječ o procesu eurointegracija. Vijeće ministara koje bi trebalo motor toga procesa predugo traga za rješenjem mehanizma koordinacije bez potencijala da u vezi s tim postigne kompromis, tako da mi u ovom procesu nemamo ključnoga igrača, a to je Vijeće ministara koje je pasivno u tom pogledu", kazao je Halid Genjac, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije za Klix.ba, dodajući kako je mehanizam koordinacije u jednom složenom političkom sistemu poput našeg vrlo bitan korak na putu ka EU.

Mandat potrošen na prekomponiranje vlasti

Genjac dodaje kako je ovaj mandat koji je na izmaku potrošen na predugo uspostavljanje i kasnije prekomponiranje vlasti i mijenjanje parlamentarnih većina, što je po BiH vrlo štetno.

"Vjerovatno će ovakva situacija potrajati do izbora u oktobru, a nedavna reakcija javnosti u vidu demonstracija, kao i najave iz Brisela u smislu njihovog pojačanog angažmana u BiH, navode na pretpostavku da će nakon izbora proces eurointegracija u BiH biti otkočen", kazao je Genjac, navodeći kako je u ovom trenutku vrlo teško davati procjene o tome kada će naša zemlja ispuniti obaveze i otpočeti pregovore o pristupanju EU.

Koliko našoj zemlji u procesueurointegracija odmaže činjenica da nemamo relevantan strateški, odnosno planski dokument za pristupanje BiH Evropskoj uniji, pokušali smo saznati od Nevenke Savić, direktorice Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH.

Prema njenim riječima integraciju BiH u EU usmjerava niz dokumenata koji prioritetizuju aktivnosti ovog procesa i u određenoj mjeri omogućavaju njegovo praćenje.

"To su, u prvom redu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno Privremeni sporazum koji ga trenutno zamjenjuje, Program mjera za provođenje SSP-a odnosno Privremenog sporazuma, akcioni planovi za realizaciju tzv. mapa puta, odnosno prioritetnih nalaza izvještaja Evropske komisije o napretku BiH, pa i dokument Evropsko partnerstvo", navodi naša sagovornica.

Dodaje, međutim, kako sveobuhvatni planski dokument, koji bi objedinio sve postojeće, te pojednostavio planiranje i praćenje procesa još nije izrađen.

Dva ključna uslova neispunjena

"Države obuhvaćene procesom proširenja EU, u namjeri da na jedinstven i sveobuhvatan način isplaniraju ispunjenje kriterija za članstvo uobičajeno pripremaju takozvane programe integrisanja. Program integrisanja bi trebao dati pregled svih obaveza iz procesa, dinamiku njihove realizacije, plan ispunjenja kriterija za članstvo, plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU, te procjenu troškova realizacije programa. Na temelju programa integrisanja bilo bi poznato koji administrativni nivo u kojem periodu radi na ispunjenju konkretne aktivnosti u procesu. Također, planiranje rada vlada bi bilo pojednostavljeno, a zakonodavna vlast i javnost bi imali dobar instrument za praćenje rada izvršne vlasti. Neophodan preduslov za izradu ovakvog dokumenta je efikasan mehanizam koordinacije poslova u procesu, zbog toga što je potrebno učešće svih institucija u procesu integrisanja na pripremi i realizaciji ovakvog planskog dokumenta, navela je Savić.

Ona navodi kako je zaostajanje BiH u poređenju sa ostalim državama u procesu integrisanja rezultat činjenice da dva ključna uslova identifikovana u Mapi puta za podnošenje kredibilnog zahtjeva za članstvo u EU, a prethodno u nekoliko zaključaka Vijeća Evropske unije, nisu ispunjena.

"Radi se o usklađivanju Ustava s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, u vezi s odlukom u slučaju 'Sejdić-Finci', te o uspostavljanju efikasnog mehanizma koordinacije poslova u vezi s integracijom u EU. Generalno, opredjeljenje za članstvo u EU je, prije svega, opredjeljenje za transformaciju društva. Propisi, standardi i novac EU su u tome smjernica i podrška. Ako je proces ovako shvaćen, prenos zakonodavstva EU u domaće i njegova dosljedna primjena u čitavoj BiH, u skladu sa nadležnostima različitih nivoa vlasti je istovremeno stvar zahtjeva procesa integrisanja ali i pravne sigurnosti građana", dodala je.

Glasnogovornik Evropske Delegacije u BiH Andy McGuffie za Klix.ba navodi da je EU vjerni partner BiH u unapređenju reformi potrebnih ovoj zemlji da brže napreduje ka EU.

Uloženo preko 600 miliona eura u reforme

"Mi ovo činimo na nekoliko načina. Od 2007. do 2013. godine smo uspjeli uložiti preko 600 miliona eura sredstava za pomoć reformama različitih sektora, a javna uprava, pravosuđe, civilno društvo i socijalna uključenost su samo neki od tih. Bosna i Hercegovina je dio procesa stabilizacije i pridruživanja, mehanizma kroz koji se pridruživanje odvija. Ovo znači da EU zasjeda redovne formalne sastanke sa vlastima BiH o specifičnim temama i kako bi se nadgledao cjelokupni napredak; ovi sastanci su popraćeni prethodnim detaljnim razmjenama informacija koji se potom prate. Ovi sastanci uključuju naše osoblje Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU kao i osoblje iz sjedišta u Briselu. Pored ovog zemlje članice su odobrile prisustvo specijalnog predstavnika EU kako bi pružao savjete EU u političkom procesu. Sve ovo predstavlja značajan doprinos svih 28 zemalja članica reformi u BiH", mišljenja je on.

Dodaje kako EU već ima vrlo aktivnu ulogu u promociji reformi.

"I visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Catherine Ashton potvrdila je da je EU spremna da provjeri kako može učiniti više. Ali, kao što je Ashton izjavila, jasno je da je najveća odgovornost na političkim liderima i institucijama u zemlji. Oni koji su izabrani da upravljaju treba da to i učine, a to znači da treba da preuzmu vodeću ulogu u provođenju reformi. Ako su građani nezadovoljni dosadašnjim napretkom, ovogodišnji izbori su prilika da se njihov glas čuje", zaključio je McGuffie.