{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Elektroprenos: Hoće li milioni na računima napokon biti iskorišteni

23.4.2013. u 21:00
25
5
Elektroprenos: Hoće li milioni na računima napokon biti iskorišteni
25
Elektroprenos: Hoće li milioni na računima napokon biti iskorišteni
Kao i u svemu što se pokuša realizirati na nivou države, pojave se problemi, blokade, zastoji, tako je i sa Elektroprenosom BiH, jedinom kompanijom na državnom nivou. Kompanija za prenos električne energije u BiH od samog starta je predmet političkih nadmudrivanja i različitih interesa RS i FBiH, što uz pravni i operativni okvir već godinama koči njen rad.
Reformski proces u elektroenergetskom sektoru u BiH počeo je još 2000. godine potpisivanjem izjava entitetskih vlada o politici u oblasti električne energije. Još 2004. godine je usvojen Zakon o osnivanju nezavisnog operatera sistema u BiH te zakon o osnivanju kompanije za prenos električne energije. Ovi zakoni su omogućili uspostavljanje regulatornih komisija, kao i Elektroprenosa BiH i Nezavisnog operatora sistema (NOS). Sam Elektroprenos, kao akcionarsko društvo, osnovan je u februaru 2006. godine nakon prenosa ovlasti za prenos električne energije sa tri operatera iz BiH, a njegovi vlasnici su vlade FBiH sa 58,89 posto i RS sa 41,11 posto.

BiH nije učinila gotovo nijedan korak naprijed u reformi elektroenergetskog sektora, što se redovno ističe u izvještajima EU o napretku, kao i u Energetskoj zajednici prema kojoj naša zemlja ima obaveze koje je preuzela pridruživanjem.

Nefunkcionisanje Elektroprenosa dovelo je do toga da je stabilnost distributivnog sistema ugrožena. Najveći dio neophodnih dokumenata za funkcionisanje Elektroprenosa izdao je nezavisni član Upravnog odbora ove kompanije, koji je uživao posebne ovlasti, a od njegovog odlaska Uprava kompanije i Upravni odbor nisu uspjeli usvojiti jedinstven dugoročni plan, investicioni i finansijski plan. Zbog svega toga još od 2006. godine nije uloženo ništa u distributivnu mrežu i postrojenja. Naznaka da bi moglo doći do pomaka u tom segmentu desila se prošle sedmice. Upravni odbor je razmatrao dugoročni plan razvojna elektromreže u BiH te trgodišnji plan investicija, a na osnovu njega u razvoj i modernizaciju Elektroprenos bi iz vlastitih sredstava trebao izdvojiti oko 450 miliona KM.

Ulaganje u razvoj mreže



"Mi smo samo radili svoj posao i naša je obaveza da utvrdimo i donesemo dugoročni plan razvoja prenosne mreže, trogodišnji plan investiranja, godišnji plan investiranja i godišnji plan nabavki. Sada smo skoro 95 posto utvrdili te planove i Uprava ima još nekoliko sitnica da doradi. Početkom idućeg mjeseca to će biti finalizirano", kaže za Klix.ba Ibrahim Čolakhodžić, predsjednik UO Elektroprenosa BiH.

Ovaj novac će biti utrošen na rekonstrukciju trafostanica i dalekovoda, na izgradnju novih trafostanica sa dvosmjernim napajanjem, za izgradnju novih dalekovoda, na izradu raznih studija, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i razvoj informacionog sistema te ulaganja u sredstva za rad uposlenika Elektroprenosa, odnosno rad same kompanije.

U ovom slučaju Elektroprenosu nisu potrebne dozvole entitetskih vlada, objašnjava Čolakhodžić, već službi i ministarstava koje se bave urbanizmom i izgradnjom te službi za imovinsko-pravne poslove.

"Vlade imaju pravo da budu obaviještene o rezultatima poslovanja i funkcioniranje kompanije, ali ne mogu se miješati u operativne poslove. Politike se upliću u rad ove kompanije, to je bjelodano jasno, jer da nije uplitanja politike Elektroprenos ne bi imao probleme koje sada ima. Jednostavno se ne poštuju pravila koja postoje, od toga što je propisano za restruktuiranje elektrosektora, u okviru toga i Zakona o formiranju kompanije, pa do Statuta i drugih pravila koja su organi kompanije usvojili tokom dosadašnjeg rada. Mnogi bi htjeli odlučivati, ali malo je onih koji bi odgovarali, a petljaju se tamo gdje im nije mjesto", smatra Čolakhodžić.

Rad Elektroprenosa potpada pod nadležnost Državne regulatorne komisije (DERK), koja koristi metodologiju zasnovanu na troškovima ili rastu troškova za određivanje tarife za prenos, odnosno, prihoda elektroprenosnog preduzeća. U pravilu, višak ili manjak sredstava se prenosi u naredni regulatorni period uz korekciju tarife. Elektroprenos je imao obavezu ulaganja i obnavljanje elektoenergetske mreže, ali to nije činio, stoga ga je DERK imao mogućnost sankcionisati. Regulator mora sankcionisati nesprovođenje investicija, a smanjenje tarife bi mogle predstavljati jednu od mjera, kao i kazne zbog podbačaja u snabdijevanju i lošijeg kvaliteta snabdijevanja krajnjih potrošača. Regulator od 2006. nije sprovodio ovu proceduru, već je dozvolio i stvaranje dodatne dobiti priznajući odredbu zakona vezanu za desetogodišnji rok. Akcionari po važećim propisima ne mogu raspolagati sa neto dobiti 10 godina od osnivanja kompanjije, a regulator je samim tim omogućio akumuliranje dodatne dobit uz namjeru da se raspoloživa sredstva reinvestiraju u sistem Elektroprenosa. U prosjeku, regulator je omogućio stvaranje dodatne dobiti u iznosu od pet miliona KM, odnosno uzimajući u obzir sedam godina od osnivanja Elektroprenosa, to je onda 35 miliona KM odobrene dobiti. DERK sve ovo vrijeme nije uvodio nikakve sankcije Elektroprenosu, iako je poznato da Elektroprenos nije imao nikakve investicije i unapređenje rada. Ukoliko je odobrena dobit oko 35 miliona, kako je moguće da Elektroprenos ima više od 130 miliona neraspoređene dobiti? Sve su to pitanja koja čekaju odgovore.

U DERK-u pak kažu da su iskoristili sve zakonom predviđene mjere, a nešto od onoga što su mogli uradili su tek krajem prošle godine.

"Mi smo zaustavili gomilanje dobiti tako što smo tarifu od 1. decembra umanjili za više od 25 posto. Trošak Elektorprenosa, mrežarine, u ukupnoj cijeni krajnjih potrošača učestvuje sa osam posto. Kada za 25 posto skinete mrežarinu, mogla je cijena krajnjim potrošačima biti niža za osam posto, to toliko utječe na cijenu kilovat sata. Vršili smo regulatorni monitoring prošle godine, vršili smo reviziju poslovanja i provođenja odluka te im naložili taksativno šta trebaju uraditi, ali mi nemamo mehanizama da ih natjeramo da to zaista i urade. Jer, za smjenu Upravnog odbora ili članova Uprave je nadležna Skupština akcionara. Kada bi kojim slučajem neko nama dao nadležnost Upravnog odbora, mi bismo to završili", kazao je za Klix.ba Milorad Tuševljak, predsjedavajući DERK-a.

Sedam miliona KM godišnje od oročavanja



Elektroprenos je kroz proteklih sedam godina prikupio oko 300 miliona KM kroz tarifu, a taj novac stoji neiskorišten. Blizu 200 miliona sredstava sa računa Elektroprenosa je oročeno ili je oročavanje jednog dijela tog novca u toku.

"Jedan dio je oročen, a za drugi dio novca je oročavanje u toku, ali sa mogućnošću razročavanja u zavisnosti od potrebe kompanije. Novac je oročen negdje u četvrtom kvartalu prošle godine, a drugi dio se oročava ovih dana. To je poslovni proces i od toga ne treba praviti nikakav spektakl. Da nije opstrukcija koje se prenose na kompaniju sa države, od toga nije trebalo ni praviti neku veliku priču. Svako ko vodi normalan posao oročava kapital i na tome zarađuje. Po onome kako je tarifom uređeno tokom godine bi na oročavanju trebalo osigurati najmanje sedam miliona KM", kaže Čolakhodžić.

Valja napomenuti i to da su Upravni odbor i Uprava Elektroprenosa u tehničkom mandatu, također zbog nemogućnosti dogovora. Nikada nije postignut dogovor o njihovoj zamjeni i sprovođenju odgovarajućeg procesa za imenovanje novih članova UO. Kada je u pitanju Uprava, u tehničkom mandatu je generalni i pet izvršnih direktora.

Elektroprenos je organiziran u četiri operativna područja, Banja Luka, Tuzla, Sarajevo i Mostar. Nedavno je u javnosti pominjana i reorganizacija kompanije, što podrazumijeva tri, umjesto četiri organizacione jedinice, jednu u RS-u, a dvije u FBiH. Ovo bi odgovaralo RS-u, ali se tome strogo protivi FBiH.

"Formiranjem organizacionih područja kako RS zahtijeva, Elektroprivreda BiH bi bila dovedena u najteži položaj, jer bi joj bile uskraćene direktne prenosne konekcije sa susjednim zemljama. EP BiH je najveći izvoznik električne energije i u bilo kavom razvoju događaja morala bi tražiti saglasnost drugog operativnog područja ili entiteta", izjavio je nedavno federalni ministar energetike Erdal Trhulj.

Dvije entitetske kompanije su neprihvatljive



Ovakva reorganizacija je ocijenjena kao uvod u podjelu elektroprenosne kompanije na dvije entitetske. Upravo to je danas zatražio i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević. Resorni ministar iz bh. entiteta RS je izjavio da će, ukoliko Elektroprenos na nivou države ne bude efikasan,  taj entitet ponovo tražiti osnivanje svoje prenosne kompanije.

"Stav Vlade je da Elektroprenos mora biti efikasna prenosna kompanija, bez obzira na to da li je na nivou BiH ili RS", istakao je Kovačević.

U proteklih nekoliko mjeseci bilo je obećanja da će Elektroprenos normalno funkcionirati, a dali su ih predsjednici SNSD-a i SDP-a. Sporazum između Milorada Dodika i Zlatka Lagumdžije podrazumijevao je i to da se veliki dio akumuliranog novca od Elektroprenosa podijeli entitetskim vladama za krpljenje budžetskih rupa. Međutim, zvanični Brisel je kazao da to neće baš ići tako kako je zamišljeno.

U Evropskoj komisiji su jasno kazali da je prije svega neophodno da se izaberu nova uprava i UO, da se urade finansijski izvještaji, te da se napravi plan investiranja u razvojnu mrežu. Nakon svega toga će se dobiti jasnija slika o Elektroprenosu i njegovoj dobiti.

Kada je u pitanju sama organizacija Elektroprenosa, Evropska komisija također ima jasan stav. Za njih je neprihvatljivo da se prave dvije kompanije na entitetskim nivoima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: