Zadnja pucnjava dogodila se 6. aprila ove godine kada su Refik Čolak (39), Almir Đipa (31) i Nedžad Rovčanin (41), svi nastanjeni u Sarajevu, oko 20.35 sati u sarajevskom naselju Popov gaj, općina Stari Grad Sarajevo, pucali iz vatrenog oružja. Pet minuta kasnije pucali su i u ulici Mahmutovac. Policija ih je uhapsila, a u automobilu “Opel Astra” u kojem su se nalazili pronađena je automatsku puška.
Isti dan oko 15.45 sati u ulici Grbavička, općina Novo Sarajevo, nepoznata osoba je pucala na Dž.N. iz Sarajeva.
Dvadesetogodišnja Vanesa Cigić i 42-godišnji Ivan Tadić uhapšeni su zbog sumnje da sa 3. aprila ove godine dva sata nakon ponoći u ugostiteljskom objektu “Ona, a ne neka druga” koji se nalazi u sarajevskoj ulici Tabaci, pucali iz pištolja.
Eldin Šašić (20) uhapšen je zbog sumnje da je iz pištolja 27. marta ove godine pucao u holu Privrednog grada KSC- a Skenderija u Sarajevu.
Srećom, ni u jednoj od ovih pucnjava nije bilo povrijeđenih osoba.
Međutim, u pucnjavi koja se dogodila 20. marta na Novom mostu kod zgrade Vijećnice u Sarajevu ranjeni su Nihad Bostandžija (22) i Tarik Zejnilović (23) iz Sarajeva. Zbog sumnje da je u njih pucao uhapšen je 20-godišnji Admir Lekić (20) iz Sarajeva.
Zašto smo skloni oružju?
Prema riječima Ismeta Dizdarevića, profesora socijalne psihologije, postoji više razloga zašto tako često dolazi do upotrebe vatrenog oružja.
“Prije svega nakon agresije u BiH ima mnogo zaostalog oružja. Građani to oružje ne predaju jer smatraju da živimo u nesigurnom svijetu pa misle “neka, može mi zatrebati”. Međutim, kada je oružje na dohvat ruke ono se češće upotrebljava i to i u situacijama kada procjena opasnosti nije uopće realna. Mnogo pucnjava dešava se u afektu odnosno čovjek u afektu ubije ili rani nekog, a što u normalnim okolnostima ne bi uradio”, kazao je Dizdarević.
Dizdarević je kazao i da filmovi sa scenama nasilja, također, doprinose tome što sve više mladih posjeduje i upotrebljava oružje.
“U filmovima oružje se prikazuje kao nešto što je nužno pa čak i pohvalno imati. Odrastajući uz takve filmove djeca stiču percepciju da je to doista tako. Međutim, osobe koje posjeduju oružje moraju znati da to nije opasno samo za druge odnosno za osobe koje ih mogu napasti, već oružje može biti kobno i za njih i njihovu djecu. Osim toga za svaku pucnjavu, ranjavanje, ubistvo slijede i zakonske sankcije”, kazao je Dizdarević, dodavši da jedan od načina sprječavanja posjedovanja nelegalnog oružja jesu zakonske sankcije koje bi trebale biti oštrije nego što su sada.
Dizdarević je kazao da je zabrinjavajuće čuti i slučajeve poput onog iz Petrova kada mladi odluče počiniti ubistvo i samoubistvo ne tako drastičan način.
Samoubistvo bombom
Naime, usljed aktiviranja ofanzivne bombe M-57 u Petrovu 7. aprila ove godine nastradali su 17- godišnja učenica B.S. i 22-godišnji Saša Janković. Nihova beživotna tijela u automobilu “Golf” na sporednom lokalnom putu u blizini rijeke Spreče u Petrovu pronašao je mještanin. Prema nezvaničnim informacijama uzrok ove tragedije su problemi u odnosu dvoje mladih ljudi koji su nedavno prekinuli vezu, u kojoj su bili.
“Da mladi nemaju pristup oružju i eksplozivnim napravama ovakve tragedije se ne bi dešavale”, naglasio je Dizdarević.
Tokom 2009. godine samo na području Kantona Sarajevo policija je u sklopu aktivnosti na oduzimanju nelegalno posjedovanog oružja i drugih predmeta pronašla i oduzela 31 pušku, 104 pištolja, 15 ručnih bombi, 108 noževa, 5.716 komada municije različitog kalibra.
Pripadnici Centra javne bezbjednosti Banja Luka, pak, u 2009. godini nadležnom tužilaštvu podnijeli su 194 izvještaja zbog krivičnog djela nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.
Irfan Nefić, portparol MUP-a KS, kazao je da policija poduzima sve aktivnosti iz svoje nadležnosti.
“Mi pronađemo oružje, i protiv osobe koja nelegalno posjeduje oružje podnesemo izvještaj Tužilaštvu KS. Međutim, kazne predviđene za ovo krivično djelo su niske i trebalo bi ih pooštriti”, kazao je Nefić.
Sudovi izriču najniže kazne
Prema riječima Jasmine Iftić, portparola Tužilaštva KS, osobe koje izrade, prodaju, nabave oružje, municiju eksplozivna sredstva čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena poput automatskih puški, bombi, granata i slično, prema Krivičnom zakonu Federacije BiH kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Za nelegalno posjedovanje oružja čija je nabavka građanima inače dopuštena, poput pištolja, predviđena je kazna od šest mjeseci do dvije godine zatvora.
Međutim, problem je što sudovi za ova krivična djela često izriču najniže ili, pak, uslovne kazne, a što doprinosi tome da građani i dalje nabavljaju i posjeduju nelegalno oružje.
Postoje i građani koji su svjesni rizika držanja oružja, te su ga dobrovoljno predali policiji. Tako su u akciji ”ŽETVA 2009” koja se provodi s ciljem prikupljanja minsko-eksplozivnih sredstava, oružja, municije i druge vojne opreme, a osobe koje predaju oružje ne sankcionišu se zakonski, pripadnici MUP-a KS protekle godine prikupili: 208 ručnih bombi, 13 pištolja, 13 puški, 24 komada ROB, 28 tromblona, 39 kasetnih bombi, 31 komad raznih mina i granata, 500 grama eksploziva i 3.547 komada razne municije.
“Svi bi se trebali ugledati na građane koji dobrovoljno predaju oružje. Da je u BiH manje oružja mnoge tragedije bile bi izbjegnute”, dodao je na kraju razgovora Dizdarević.
