"Zakonski okvir je takav da mi ne možemo hapsiti te ljude i fizički ih sklanjati s ulica. Ono što možemo, i to obilato koristimo, jeste da, u saradnji s centrima za socijalni rad, sklanjamo maloljetnike s ulica i osiguravamo im dnevni smještaj u prihvatnom centru u kojem bivaju okupani, nahranjeni i odjeveni. Njihovim roditeljima uručujemo prekršajne naloge ili pokrećemo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog nebrige o djeci", govori Nefić za naš portal.
Novčane kazne do 1.200 KM
On je istaknuo da je u toku prošle godine evidentiran 2.501 prekršaj zbog prosjačenja, što je neznatno manje u odnosu na 2010. kad ih je bilo 2.522. "Nemamo mi toliki broj prosjaka, budući da se tu radi o višestrukim počiniteljima. Policija u toku dana zna i nekoliko puta evidentirati jednu te istu osobu koja se bavi time, i svaki put uručiti prekršajni nalog. To je zato što drugih ovlasti nemamo. Mi te osobe jedino možemo privesti u stanicu ukoliko one nemaju neki identifikacioni dokument, kako bismo im utvrdili identitet. Možemo ih zadržati najviše šest sati", kaže Nefić.
Inače, novčane kazne za prosjake su 300-900 KM, dok se osobe koje navode druge na prosjačenje kažnjavaju s 400-1.200 KM. Maloljetnici ne mogu biti kažnjeni za ova djela, već samo njihovi roditelji. Prosjaci su većinom s područja KS, ali dolaze i iz drugih kantona poput Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog. Dolaze također i iz RS-a, Srbije te s Kosova. Nefić ističe da nije bilo slučajeva da je procesuirano organizirano prosjačenje, prvenstveno zato što je to teško dokazivo. "U tom smislu teško je osigurati saradnju oštećenih, kao i onih koji se time bave", pojašnjava naš sagovornik.
Narušen imidž grada
Inače, prema njegovim riječima, prosjačenje, osim što negativno utječe na imidž grada, također utječe i na javni red i mir, budući da manji broj prosjaka pod krinkom prosjačenja opljačkaju osobe kojim priđu, tako što im neprimjetno zavuku ruku u džep.
"Građani bi morali znati da udjeljivanjem novca direktno podstiču prosjačenje u našem gradu. Ja često ističem da ima puno boljih načina da nekom pomognete. Dovoljno je pogledati u svoj komšiluk gdje često žive starije osobe, ili siromašni učenici i studenti kojima bi novčana pomoć dosta značila. Naravno, tu su i institucije poput Narodne kuhinje i Zavoda za pomoć hendikepiranim osobama", rekao je Nefić.