{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ljeto je vrijeme godišnjih odmora i teških saobraćajnih nesreća

27.6.2012. u 07:30
0
Ljeto je vrijeme godišnjih odmora i teških saobraćajnih nesreća
0
Ljeto je vrijeme godišnjih odmora i teških saobraćajnih nesreća
Foto: Arhiv/Klix.ba
U nepunih mjesec dana u Sarajevu dogodile su se dvije teške saobraćajne nesreće. Krajem maja na Skenderiji je smrtno stradao profesor Zlatan Handžić, a prije nekoliko dana kod Narodnog pozorišta je teško povrijeđena doktorica Ajla Hadžismailović. Nakon ovih nesreća uhapšena su dvojica vozača, Mirsad Subašić i Tarik Aljović. Subašić je pijan vozio tuđi auto bez položenog vozačkog ispita, a Aljović je položio vozački prije 10-ak dana.
Stručnjaci ističu kako smo i u prethodne dvije godine imali teških saobraćajnih nesreća u ljetnim danima, te da bi nešto trebalo poduzeti u vezi s tim. Šef katedre za sigurnost saobraćaja na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu Osman Lindov, u razgovoru za Klix.ba ističe kako nadležni ne poduzimaju odgovarajuće korake.

"Problem su ljetni odmori, kada su ljudi znatno rasterećeniji, što dovodi do puno težih posljedica u saobraćaju. Stoga treba prozvati nadležna ministarstva, obrazovanja, saobraćaja i zdravstva, policiju, jer na početku ljeta nema edukativnih medijskih kampanja kojima bi se utjecalo na svijest ljudi i upozoravalo na ove probleme. Izgleda kao da se ne obaziremo na mrtve u saobraćajnim nesrećama", kaže Lindov za Klix.ba.

Zatvorske kazne nisu niske

Mnogi će možda reći kako bi se oštrijim kaznama mogli spriječiti udesi, ali naš sagovornik naglašava da nijedna teška nesreća nije namjerna, kao i da kazne nisu niske.

"Kazne za izazivanje nesreće s teškim povredama ili smrtnom posljedicom su u rasponu od dvije do četiri godine zatvora, ako se radi o jednoj osobi, dok u ostalim slučajevima idu i do osam godina zatvora. Nisu to niske kazne, jer su slične i u drugim zemljama, no, isto tako se ne bi smjelo dešavati da isti ljudi više puta prave ista krivična djela, ili da se pojedinci ne smatraju odgovornim ukoliko daju auto osobi koja nema položen vozački ispit, odnosno ako daju auto bez nadzora osobi koja je tek položila vozački ispit. To se mora adekvatno kažnjavati", kaže Lindov.

Dodaje kako ceste, posebno u gradu, nisu tako loše, ali jesu pretrpane. "Ako se već ne radi bolje na tome da se ceste rasterete, ono što bi se momentalno moglo uraditi jeste da se sklone džambo i drugi plakati, koji odvlače pažnju ili zaklanjaju saobraćajne znake, ili da se stane ukraj prodavanju svega i svačega uz ceste. To bi puno doprinijelo sigurnosti u saobraćaju", rekao je Lindov te naglasio i problem sa starim i tehnički neispravnim vozilima: "Određeni broj vozila prođe na tehničkim pregledima, iako ne ispunjavaju uvjete za to. Dodatni su problem vozila koja su stara 20-25 godina i koja bi svakako trebalo češće pregledati, ali i bolje održavati, ako se već moraju voziti".

Pomoćnik komandira Jedinice za saobraćaj Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Elvedin Muratspahić ističe za Klix.ba kako je policija u vrijeme godišnjih odmora "pojačano prisutna" na cestama, upravo jer se u ljetnim mjesecima češće dešavaju teži udesi, zbog vrućina, nervoze, opuštanja...

" Ljudi ne bi trebali voziti po velikim vrućinama, posebno ako imaju zdravstvenih problema, morali bi više odmarati i ne voziti umorni, uzimati više tečnosti te biti strpljiviji. Veliki je problem i što jedan broj vozača jednostavno ne poštuje saobraćajne propise. Također, treba znati i da su najčešći uzroci nesreća velika brzina, nepropisno preticanje, uzimanje prava prvenstva, a onda konzumiranje alkohola...", govori Muratspahić, prema čijem bi mišljenju kazne za drastično kršenje saobraćajnih propisa morale biti veće.

"Divlji" priključci na magistralne ceste

Naglašava kako bi nadležni trebali više raditi na podizanju saobraćajne kulture, još od predškolskog odgoja. "Često vozači krive pješake i obrnuto, a ni jedni ni drugi ne poštuju saobraćajne znake i izazivaju nesreće. Saobraćajna kultura zasigurno treba biti na višem nivou", dodaje on.

Napominje kako je veliki problem i to što gotovo svaka kuća ima priključak na magistralni put, ali i to što su saobraćajnice preopterećene, što samo donosi nervozu vozačima. "Trebalo bi graditi kružne tokove tamo gdje se može, kako bi se ubrzao protok saobraćaja, a vrlo je opasno to što imamo divlje priključke na magistralne ceste. To je nedopustivo", kaže Muratspahić.

Kada je riječ o opasnim tačkama u Sarajevu, on navodi da su to sva mjesta gdje je veće prisustvo pješaka, odnosno Stupska petlja, Otoka, Pofalići, Tehnička škola, Skenderija, a kada je riječ o magistralnim putevima, to su pravci Semizovac - Čevljanovići te Blažuj - Pazarić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: