Zlatko Knežević: RS se protivi odlukama Ustavnog suda, ali ih izvršava; politička pozadina sudija nije problem

"Nema etničkih postulata, postoji ustavna praksa da se iz FBiH bira jedan Hrvat i jedan Bošnjak, ali to ne mora biti tako, NSRS može ako želi izabrati dva Jevreja", ističe Knežević.

Kada je riječ o legalitetu i legitimitetu Ustavnog suda, Knežević kaže da postoji velika razlika između ta dva pojma.

"Ako pola zemlje nema predstavnika, postavlja se pitanje legitimnosti i autoriteta", ističe Knežević, objašnjavajući da je definitivno legalan.

Smatra da izjave pojedinaca iz RS-a o "neustavnosti" Ustavnog suda BiH nisu utemeljene.

"Kako može biti neustavan kad je sačinjen na osnovu Ustava BiH. Moje bivše kolege, koje su sada u Ustavnom sudu BiH su legalno izabrane", pojasnio je Knežević.

Govorio je i o prijevremenom odlasku u penziju, ističući da mu je laknulo nakon velikog stresa, koji je nosio godinama. Kaže da je mnogima bio kriv za odluke koje su donošene. Otkriva da je bilo i političkih pritisaka na njegov rad, ali da je za odlazak iz Ustavnog suda presudila izmjena člana 39, koju su na sjednici na koju nije mogao stići, napravile njegove kolege.

Podsjećamo član 39 kaže da se sjednica održava ako je prisutno najmanje troje sudija iz FBiH i najmanje jedan sudija, kojeg je birala Narodna skupština. Ako je opravdano odsustvo sudija, onda se sjednica odgađa, a ako je neopravdano, odgađa se i zakazuje sljedeća.

Knežević podsjeća da je bio spriječen da prisustvuje sjednici na kojoj je došlo do te izmjene i da nije mogao uspostaviti online vezu te da su svi bili upoznati s tim. Dodaje kako izmjene, koje su donijeli, ipak nisu dovele do toga da Ustavni sud "eksplodira od efikasnosti", ali da se ipak suzdržava da dalje govori.

"Neću da pljujem bunar iz kojeg sam pio, neću da govorim protiv Ustavnog suda, ne vidim korist", ističe Knežević.

Stranci u Ustavnom sudu

Na pitanje da li bi otišao i da nije bilo izmjene famoznog člana 39, govori da se tu mnogo toga "lomilo" ali da je odlučio "da nije ničija loptica", te da je možda "mogao progutati žabu, ali ne krokodila".

Govorio je i o tome da li je bilo pritisaka na njegov rad, kao i o tome da li je za "izbacivanje stranih sudija". Kazao je da nikada nije za izbacivanje, ali da se zalaže da samo domaće sudije budu u Ustavnom sudu BiH.

"Više vjerujem da će interese Srba štiti Bošnjaci i Srbi nego svi stranci zajedno, zato što žive ovdje, zato što znaju posljedice, zato što nose posljedice svojih odluka", istakao je Knežević.

Na pitanje kako odgovara na narativ da je Ustavni sud antisrpski, ističe da postoji nekoliko odluka Suda koje daju osnove za takav komentar. Pojasnio je kako se radi o odlukama vezanim za "historiju" odnosno 9. januar i 1. mart za koje smatra da su uzimani različiti kriteriji. U tom smislu kaže i kako ih je upozoravao da nema potrebe ulaziti u ocjene historije, na koje trenutno svi gledaju drugačije.

"Suština odluke u 9. januaru je da taj praznik ne prihvataju pripadnici jednog naroda, ne smatraju ga svojim i osjećaju se diskriminirajućim. 1. mart također ne prihvataju bar u jednom dijelu naroda u federalnom dijelu BiH. Mislio sam da će isti princip biti korišten i za taj datum", kazao je

Ko ne izvršava odluke Ustavnog suda

Kada je riječ o neizvršavanju odluka Ustavnog suda ističe da sudovi, ministarstva, vlade i jedinice lokalne samoupravo vrlo rijetko neizvršavaju odluke, te da su zapravo parlamenti ti koji ne izvršavaju odluke.

"Znate šta je ironija? Da je Republika Srpska otkako sam ja bio u Ustavnom sudu pa do mog odlaska, uvijek bila protiv donošenja određenih odluka Ustavnog suda i izvršavala ih je... Samo dvije presude nisu provedene", ističe Knežević.

Govorio je i o tome da je posljednjom intervencijom visokog predstavnika implementirana presuda Ljubić, pojasnivši šta to podrazumijeva te objašnjavajući atmosferu oko same suštine.

"Građanske stranke su prve shvatile odluku Ljubić i odmah na izbore stavile pripadnike drugih naroda. Kad je došlo do biranja u domove naroda, pokazalo se da ispunjavaju to. Ovi drugi su kaskali, pričali o nacionalnim istorijama. Dom naroda nije dom federalnih jedinica, vi tako rušite BiH i izdvajate FBiH iz BiH", rekao je.

Knežević je također govorio i o državnoj imovini, ističući da se to pitanje mora riješiti zakonom i da se odredi ko će biti titular nad imovinom, koja je i dalje upisana na sada nepostojeće države i vlasti. Objašnjava da su sve države u prošlosti na ovom prostoru imale imovinu, ali da nije sva imovina državna. Također podsjeća na odluku supervizora za Brčko distrikt, koji je ignorišući odluke Ustavnog suda BiH, odlučio da imovina u distriktu pripada Brčko distriktu.

Izbor sudija u Ustavni sud BiH

Kada je riječ o zahtjevu za mišljenje koje je Željko Komšić uputio Venecijanskoj komisiji oko načina izbora sudija, aludirajući na izbor Marina Vukoje u Ustavni sud BiH, Knežević kaže da on na to ima pravo. Pojasnio je kako za njega politička pozadina nije problem.

"Ljudi zanemaruju šta je Ustavni sud, to je pravno politički organ. BiH baštini to da je prva socijalistička zemlja, koje je imala ustavni sud, dakle SFRJ. Po pravilu su to bili pravnici s politološkim znanjem. Na žalost zbog toga što se dešava, Ustavni sud igra ulogu Vrhovnog suda kojeg nema. Mene su pitali za dvoje kolega zlonamjerno zbog njihovog političkog rada, pa sam ja rekao pa nisu koci pored puta, naravno da su bili uz svoj narod", rekao je.

Knežević smatra da je pitanje potrebnog iskustva komplikovana stvar.

"Ne znam šta je iskustvo, da li imate iskustvo u nekoj pravnoj disciplini, da li imate iskustvo u zakonodavnoj vlasti. Sjajan je doprinos jedan kolega imao u predmetima kojima se govorilo o procedurama u Parlamentu jer je on to imao u malom prstu i svima nama je pomagao. Imali ste akademika Simovića, koji je cijeli radni vijek proveo u izvršnoj vlasti ili na fakultetu, nije imao to 'relevantno sudsko iskustvo'. Na kraju, i ja sam bio sudija pa sam bio advokat. Za vrhunsko pravničko iskustvo postoji mjesto sudije Vrhovnog suda, Ustavni sud je nešto drugačije", pojasnio je Knežević.

Govorio je i o reformama Ustavnog suda gdje ima izričit stav.

"Zakon o Ustavnom sudu se ne može donijet bez izmjene Ustava i tačka", ističe Knežević.

Na pitanje da li je kršenje odluka Ustavnog suda kršenje Dejtona Knežević kaže da je to tačno.

"Nepoštivanje Ustavnog suda je nepoštovanje Ustava i da budem direktan - rušenje BiH", poručio je Knežević i dodao da se ne može tvrditi da se poštuje Dejtonski sporazum ako se ne poštuju odluke Ustavnog suda.

Gostovanje Zlatka Kneževića u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.