{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Željko Majstorović za Klix.ba: Zahvaljujući meteorologiji obišao sam sva sela i gradove u BiH

17.5.2015. u 14:30
93
67
Željko Majstorović za Klix.ba: Zahvaljujući meteorologiji obišao sam sva sela i gradove u BiH
93
Najpoznatiji bh. klimatolog Željko Majstorović proteklog ljeta se penzionisao nakon višegodišnje karijere u Federalnom hidrometeorološkom zavodu (FHMZ), odnosno nekadašnjem Hidrometeorološkom zavodu BiH.
Željko Majstorović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Željko Majstorović (Foto: Arhiv/Klix.ba)


Doajen bh. meteorologije, kako ga često nazivaju, bio je uz ovaj Zavod u najboljim i najtežim trenucima te je dao veliki doprinos u njenom razvoju u modernu meteorološku instituciju. Upravo su Željka Majstorovića građani godinama vezivali za vremensku prognozu, kada bi planirali godišnji odmor ili aktivnosti za vikend.

U razgovoru za Klix.ba Majstorović se prisjeća radnog perioda u FHMZ, svoje borbe za bolešću i teških ratnih trenutaka, te govori o meteorologiji nekada i sad, kao i svom životu nakon penzionisanja.

Često Vas brojni mediji i danas kontaktiraju, da li Vam nakon penzionisanja nedostaju posao u Zavodu i dnevne aktivnosti?

Kažem uvijek – imam dosta aktivnosti, ali nema radnog vremena. Član sam Udruženja meteorologa u BiH, Društva Bosansko-češkog prijateljstva "Snješka", HPD "Bjelašnica 1923", aktivan sam u Krugu 99. Odnedavno imam i stalni aranžman na TV Alfa - petkom poslije Dnevnika - mali meteorološki show i, naravno, sedmična prognoza.

Novinari sa raznih medija zovu i mogu reći da imam veoma dobru saradnju sa njima. Oni po prirodi svoga posla dobro razumiju potrebu za meteorologijom danas.

Kako biste uporedili klimatologiju nekad i sad? Da li je, recimo, prije 30 godina bilo teže predvidjeti vremenske prilike i zašto?

Pa, vrijeme je sve promjenjivije, ali i tehnologija i metode prognoze (softveri) su napredovali, tako da je otprilike isto. Nekad su radio telegrafisti Morzeovom azbukom primali podatke i prognostičke karte Evrope su se na osnovu tih podataka ručno crtale, što je bilo prilično sporo.

Danas internet i prognostički modeli omogućuju da se taj isti posao obavi za desetak minuta, tako da praktično više nije riječ o razmjeni podataka, nego svi pune svjetski sistem i superkompjuteri izračunavaju prognostičke modele za nekoliko sekundi. Svi podaci i karte te ostali meteo produkti su na raspolaganju svim meteorolozima svijeta. Blizu 10.000 prizemnih stanica, 5.000 pokretnih stanica (avioni i brodovi) i 30 meteoroloških satelita su permanentni izvori podataka, koji se razmjenjuju u klimatološkim i sinoptičkim terminima.

Kako je Zavod radio tokom ratnih dešavanja i jeste li sarađivali sa Armijom RBiH? Da li su se oni, recimo, raspitivali za dugoročne vremenske prilike?

Ja sam imao radnu obavezu u Zavodu. Na liniju nisam mogao, jer sam pred sami rat ustao iz bolesničke postelje, tokom 1991. godine sam imao i zračenje i hemoterapiju i uspješno se izborio sa tumorom. U okviru Zavoda smo dali doprinos Armiji RBiH na razne načine, između ostalog za naše zrakoplovstvo i artiljeriju, ali i u ostalim segmentima, kada je to god bilo potrebno. U ratnim uslovima mjerenja na Bjelavama, u Mostaru, Zenici i Bihaću nisu prekidana nijedan dan. Sarajevo - Bjelave na taj način imaju neprekinuti niz mjerenja od 1888. godine do danas, što je veoma dragocjeno kada je riječ o proučavanju klimatskih promjena. Mi smo na to ponosni.

Brojni stručnjaci u svijetu navode da su se u proteklim godinama desile snažne klimatske promjene, odnosno globalno zagrijavanje. Da li je i naš Zavod zabilježio slična mjerenja u proteklim godinama?

Ja sam se bavio proučavanjem utjecaja globalnih klimatskih promjena na područje naše zemlje i tim povodom napisao tridesetak radova objavljenih na međunarodnim i domaćim konferencijama i časopisima. Upravo sam prije nekoliko dana završio članak o poplavama koji ću u junu prezentirati na simpoziju ANUBiH. Mogu reći da klimatske promjene traju i da se procesi u vezi sa tim ubrzavaju.

Početkom ovog milenija se govorilo o 0,6 stepeni celzija zatopljenja u 100 godina, a sada se govori o jednom stepenu na globalnom nivou. To isto se zapaža i kada proučavamo Sarajevski stogodišnji niz i ostale podatke sa područja BiH. Padavine pokazuju blagi porast, ali efekti tih padavina su upitni, jer zbog više temperature imamo više isparavanja i lošiju vremensku raspodjelu – s jedne strane imamo velike padavine u kratkom vremenu, koje često izazivaju i poplave, a s druge strane sve duže sušne periode.

Željko Majstorović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Željko Majstorović (Foto: Arhiv/Klix.ba)


Ima li nešto što Vam je posebno ostalo u sjećanju tokom Vašeg rada u Zavodu, neki detalj, meteorološki fenomen...?

Pa, zahvaljujući meteorologiji obišao sam, maltene, sva sela i gradove u BiH (prije rata smo imali blizu 120 klimatoloških i blizu 600 padavinskih stanica) i dosta evropskih gradova (međunarodne konferencije, seminari i stručne obuke) i bilo je dosta interesantnih detalja. Ipak, najviše mi je ostao u sjećanju snijeg u februaru 2012. godine.

Ja sam tu večer obišao sedam TV studija i kada sam izašao iz TV doma na Alipašinom Polju, oko ponoći, snijeg je bio viši od jednog metra. Mnogi su prespavali u tramvajima, a ja sam u stilu starog planinara, krenuo kući na Višnjik, često u situaciji da prtim snijeg. U neka doba stvorio se jedan taksista, kao s neba pao i, slijedeći trag grtalice koja je išla ispred nas, odbacio me do bolnice Koševo, odakle više nije bilo teško doći do kuće. Ne znam mu ime, ali mu ovim putem ponovo zahvaljujem.

Ono što interesuje većinu građana jeste da li možemo u narednom periodu očekivati poplave slične onima u maju prošle godine i da li ćemo općenito imati stabilne vremenske prilike u narednom periodu?

Rekao sam, te pojave su sve učestalije, ali je nemoguće reći kada će biti. Zbog toga sve segmente zaštite u našem društvu treba jačati, kako bismo bili spremni u trenutku kada do takvih pojava dođe. Na kraju, treba jačati i osiguravajuće fondove, kako bi i pomoć bila učinkovita i pravovremena.

Kako danas provodite slobodno vrijeme?

Neprestano pratim meteorološke pojave u svijetu i kod nas, i pored planinarenja, to mi je najmiliji hobi. No, evo uz angažman na TV Alfa, to mi je postala i redovna "obaveza". Pored članka za predstojeći Simpozij Akademije nauka, spremam članak za konferenciju "Meteorološki izazovi" koja će se održati u Zagrebu u novembru ove godine, u organizaciji Hrvatskog Meteorološkog društva, čiji sam također član.

Kako se u BiH obučavaju mladi stručnjaci za meteorologiju, ima li među mladima interesovanja za ovu oblast?

Interesovanja ima, to osjećamo po Društvu meteorologa (našu stranicu na Facebooku stalno prate mladi ljudi i imamo stotine lajkova), ali što se tiče naših institucija nisam zadovoljan. Na Univerzitetu ne postoji studij meteorologije, niti u srednjoj školi odgovarajući smjerovi.

Osim toga, zahvaljujući zabrani prijema u organe uprave, vrlo malo mladih ljudi se zapošljava u našoj struci i postoji veliki kadrovski manjak. To su dežurne službe koje rade i vikendom i praznikom, a u slučaju vanredne situacije (maloprije smo spominjali poplave) i danonoćno, i tu treba više ljudi. Naše Udruženje meteorologa se trudi približiti meteorologiju mladima, ali problem kadrova mogu rješavati samo odgovarajuće institucije. Nadajmo se da će novoizabrane vlasti više pažnje posvetiti ovom problemu nego što je to bio slučaj do sada.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: