U realizaciji projekta koji je trajao godinu dana su učestvovali Health.net International za BiH, Udruženje studenata medicine u BiH, Bioetičko društvo u BiH, Udruženje kroničnih bubrežnih bolesnika KS-a, Udruženje kroničnih bubrežnih bolesnika FBiH, uz podršku KCUS-a i Ministarstva zdravstva Kantona. Projekt je finansirala Kanadska međunarodna razvojna agencija (CIDA).
Direktor KCUS-a prof. dr. Faris Gavrankapetanović je istaknuo da je u prethodnom periodu Donorska mreža registrirana kao fondacija, otvoreni su i opremljeni njeni uredi, obavljena istraživanja javnog mnijenja te objavljena monografija "Oni su briga svih nas". Također je otvorena i web stranica Donorske mreže.
Prema riječima predsjednice Donorske mreže u Kantonu Sarajevo dr. Halime Resić, osnovni cilj projekta je poboljšanje života pacijenata i razvijanje svijesti građana, jer je doniranje organa za mnoge, pa i veliki broj ljekara, još tabu tema.
U tom smislu je najavila da će se uskoro održati sastanci s predstavnicima Ministarstva zdravstva KS-a radi organiziranja sati o doniranju organa za učenike trećih i četvrtih razreda srednjih škola u okviru nastave etike.
Dr. Resić je navela da je zaključno s 31. decembrom prošle godine u BiH na dijalizi bubrega bilo oko 2.500 pacijenata, od čega je za njih 500 potrebna transplatacija, što predstavlja pravu pandemiju bubrežnih bolesti. Ohrabruje podatak da je samo u Kantonu Sarajevu potpisano oko 6.500 donorskih kartica, a građani svakodnevno dolaze da ih potpišu.
Međutim, dr. Gavrankapetanović i dr. Resić su istaknuli da pored potpisane kartice, saglasnost za doniranje organa mora dati i porodica. Naveli su nedavni slučaj s KCUS-a kada je kod jednog potpisnika donorske kartice konstatirana moždana smrt, a samo se u takvim slučajevima može izvršiti transplatacija organa. Njegova porodica, međutim, nije željela da se izvrši donacija organa. Oni su zato poručili da takva zakonska rješenje treba mijenjati.
Zašto je utihnula priča o Južnoj plinskoj interkonekciji i šta je pozadinski interes
