Zakon o VSTV-u u fokusu najviših domaćih i evropskih pravosudnih institucija i eksperata
Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) značajna su prekretnica u procesu jačanja transparentnosti i nezavisnosti pravosudnog sistema, ali i na putu približavanja BiH Evropskoj uniji. Međutim, novim Zakonom o VSTV-u BiH, koji će biti usvojen naredne godine, bit će neophodno ukloniti postojeće prepreke koje sprečavaju sprovođenje i suštinsko djelovanje ovog Zakona, zaključeno je na Sedmoj godišnjoj konferenciji Pravosudnog foruma za BiH, koja se danas održala u Sarajevu.
Pravosudni forum za BiH pod nazivom "Nezavisnost i nepristranost pravosuđa"koji organizuju nevladina organizacija AIRE centar i Ustavni sud BiH, uz podršku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, okupio je preko 70 predsjednika, sudija i predstavnika najviših bh. pravosudnih institucija, sudije Evropskog suda za ljudska prava, te predstavnike međunarodnih organizacija i civilnog društva.
“Ovogodišnji Pravosudni forum za BiH posvetili smo jednom od najznačajnijih trenutaka u reformi bh. pravosuđa, kada je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH. Već duži niz godina, ovaj Zakon je predmet brojnih rasprava, izvještaja, analiza, i javnih diskusija, te privlači pažnju kako stručne pravosudne zajednice, tako i šire javnosti. U kojoj mjeri su usvojene izmjene odgovorile očekivanjima, i koje korake je neophodno napraviti na putu daljnje reforme bh. pravosuđa ― danas smo imali priliku čuti od pravnih stručnjaka i svih relevantnih aktera”, kazala je Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, na otvaranju konferencije.
Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, u svom uvodnom obraćanju naglasila je kako VSTV BiH, kao neovisna i nepristrana institucija, ima veliku ulogu na putu ostvarenja sudbene vlasti, i od samih početaka kada je formirana predstavljala je autonomiju pravne profesije.
"Smatram da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH predstavlja početak jedne ozbiljne reforme pravosuđa u BiH. Poznato je da je ovaj zakon jedan od četiri ključna zakona iz preporuka za približavanje BiH Evropskoj uniji", kazala je Galić.
Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV BiH, pozdravio je usvajanje izmjena Zakona o VSTV-u BiH, naglasivši da je Vijeće godinama ukazivalo na neophodnost njegovih izmjena.
“Smatramo da će određene odredbe Zakona, kao što je uspostava Odjela za provođenje postupka po izvještajima i aktivnosti koje će se provoditi unutar tog odjela, u smislu provjere podataka iz finansijskih izvještaja sudija i tužilaca, u značajnoj mjeri ojačati integritet i odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija”, kazao je Lagumdžija.
“Međutim, uslijed bojazni da bi zbog određenih entitetskih i kantonalnih propisa, postupak provjere mogao biti otežan, smatramo da bi lex specijalis odredbe Zakona o VSTV-u BiH mogle riješiti ovo, potencijalno, pitanje neprovodivosti zakona”, dodao je Lagumdžija.
Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije, naglasio je da se Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Evrope za ustavna pitanja, u nekoliko navrata bavila temom Zakona o VSTV-u BiH i davala jasne preporuke, počev od mišljenja o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa u BiH iz 2012. godine, preko mišljenja o Nacrtu zakona o VSTV-u BiH iz 2014. godine, pa sve do mišljenja iz 2021. godine.
“U svim mišljenjima se ističe nekoliko stavova: nužnost, bar funkcionalne razdvojenosti (ako ne i formalne) podvijeća za sudije i tužioce; nužnost potpunog preciziranja disciplinske odgovornosti sudija, tužilaca i članova VSTV-a BiH; nužnost sudske zaštite nakon disciplinskog postupka; a u aktuelnom mišljenju i vrlo kritična ocjena jedinice za integritet, gdje se posebno naglašava nejasnost odredbi o funkcionalnoj nezavisnosti, sastavu i radu te jedinice. Stoga je naša današnja rasprava na tragu vrlo kritičnih ocjena međunarodnih organizacija, kao što je ‘Izvještaj eksperta o stanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini’ (Pribeov izvještaj), ali i pregleda novousvojenog teksta i njegovog uspoređivanja s datim mišljenjima”, kazao je Knežević.
Julian Reilly, britanski ambasador u BiH, je na otvaranju Foruma objasnio kako pravosudna reforma mora biti usmjerena kako bi imala efekat, te da se te obaveze potom trebaju i implementirati.
“Nadam se da će naredni zakonodavni koraci, uključujući i donošenje novog sveobuhvatnog Zakona o VSTV-u BiH biti hrabri i dovesti do neophodnih i suštinskih promjena u postojećem pravnom okviru. Promjena koje će omogućiti ispunjenje ciljeva postavljenih pred BiH, uključujući funkcionalnu vladavinu prava i potpuno nezavisno pravosuđe”, kazao je Reilly.
U okviru panel diskusije, Davor Bunoza, ministar pravde BiH, osvrnuo se na stavove Ministarstva o novim izmjenama Zakona o VSTV-u BiH.
“Nije dovoljno da se razgovara o problemima u pravosuđu a bez da se doista žele riješiti ti problemi. Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u BiH nisu savršene, ali predstavljaju veliki napredak u odnosu na stanje kakvo sada imamo ", kazao je Bunoza.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica nevladine organizacije Transparency International BiH, kazala je kako je sam proces izmjena Zakona o VSTV-u BiH pokazao da nema dovoljno volje da se zaista uvedu efikasni mehanizmi odgovornosti i integriteta u pravosuđu.
“Nakon četiri godine rada usvojeno rješenje već sada dovodi do problema u implementaciji i ostavlja prostor da propisani mehanizmi nadzora budu obesmišljeni. Zbog toga postaje još važnije da se proces izrade novog Zakona učini transparentnim i inkluzivnim, iako već sada možemo pretpostaviti koliki će otpor biti usvajanju sveobuhvatnog rješenja, ako su postojale ovolike opstrukcije i manipulacije u procesu ‘hitnih’ izmjena”, kazala je Korajlić.
Marko Bošnjak, zamjenik predsjednika Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), Arnfinn Bårdsen, predsjednik odjeljenja ESLJP, i Ledi Bianku, bivši sudija ESLJP i sudija Ustavnog suda BiH, ukazali su na glavne izazove ovog Suda u vezi s osiguravanjem nezavisnosti i nepristranosti, ali i na važnost da BiH uskladi svoje pravosudne reforme s evropskim standardima, a posebno standardima uspostavljenim Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Venecijanskom komisijom, koji su od suštinskog značaja za EU ambicije BiH.
Pravosudni forum za BiH, koji je organizovan uz podršku Vlade Velike Bitanije, je godišnji događaj koji okuplja predstavnike najviših bh. i evropskih pravosudnih institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija, te međunarodno priznate eksperte, u cilju poboljšanja primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i potpore pravosudnom sistemu BiH u procesu pripreme za evropske integracije.
Forum doprinosi dodatnom unapređenju saradnje među najvišim sudskim instancama u BiH, te harmonizaciji i ujednačavanju domaće sudske prakse s evropskim standardima, a time i pravnoj sigurnosti svih građana u BiH.
