BiH
0

Zaključci rasprave o Špirićevoj ostavci: BiH ne smije još dugo biti bez predsjedavajućeg VM

FENA
Predstavnički dom i Dom naroda PSBiH su danas u Sarajevu nastavili jučer započetu raspravu o razlozima podnošenja ostavke predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića te o aktuelnoj situaciji u zemlji. Delagati su raspravljali o sljedećim koracima koji se trebaju preduzeti kako bi BiH čim prije izašla iz krize u kojoj se nalazi i o nastvaku rada Vijeća ministara.

Dosadašnja rasprava rezultirala je s nekoliko prijedloga zaključaka poslaničkih klubova i pojedinih poslanika.

Klub poslanika Stranke za BiH predložio je zaključke kojima bi parlament BiH - Predstavnički dom i Dom naroda potvrdili činjenicu da je visoki predstavnik u BiH dio ustavnopravnog sistema BiH, a zakoni i odluke koje donosi su dio ukupne legislative BiH koje je obavezno provoditi.

Predloženim zaključcima je definirano da će parlament BiH zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeću ministara i ostale zakone koje je donio visoki predstavnik usvojiti u istovjetnom tekstu.

Jednim od zaključaka koji predlažu poslanici Stranke za BiH poziva se predsjedavajući i članovi Vijeća ministara u ostavci da nastave s radom i izvršavaju obaveze utvrđene Ustavom BiH i zakonom o Vijeću ministra BiH do izbora novog Vijeća ministara.

"Ponuđene izmjene i dopune poslovnika o radu oba doma od visokog predstavnika bit će odmah stavljene u proceduru i o njima će se izjasniti parlament BiH.

Pozivaju se predsjednici političkih stranaka koje čine parlamentarnu većinu da hitno otvore proces konsultacija u cilju prijedloga mandatara, odnosno predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH“, navodi se u prijedlogu zaključaka Stranke za BiH.

Poslanik HDZ-a BiH Niko Lozančić predložio je zaključak prema kojem bi Parlamentarna skupština BiH primila k znanju razloge i povode za podnošenje ostavke predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića te činjenicu da ju je Predsjedništvo BiH prihvatilo.

Također, njegovim zaključkom se predlaže da Parlamentarna skupština BiH pozove Predsjedništvo BiH da maksimalno ubrza konsultacije o sastavu Vijeća ministara te o rezultatima izvijesti Parlamentarnu skupštinu.

Predloženim zaključcima je defnirano da Parlamentarna skupština BiH traži od aktuelnog sastava Vijeća ministara da u potpunosti izvršava svoje ustavne i zakonske funkcije do imenovanja novog saziva Vijeća ministara, a od svih političkih subjekata u BiH da učine sve radi normaliziranja prilika u BiH te osiguranju uvjeta za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Delegat Ivo Miro Jović je predložio zaključak kojim bi Parlamentarna skupština BiH pozvala kolegije oba doma za hitni sastanak s jednom tačkom dnevnog reda, a to je rasprava i zauzimanje stajališta o usvojenom zaključku Predsjedništva BiH na sjednici od 12. novembra koji govori o daljem radu Vijeća ministara BiH.

"Sukladno ustavnim ovlaštenjima i smjernicama Predsjedništva BiH, posebno kada je u pitanju vanjska politika i odbrana, predsjedavajući Vijeća ministara BiH i ministri koji su u ostavci u tehničkom mandatu, mogu zastupati usaglašene stavove koji se utvrde na Predsjedništvu BiH“, zaključak je Predsjedništva na koji se odnosi prijedlog zaključka delegata Jovića.

U obrazloženju Jovićevog zaključka se navodi da ovim zaključkom Predsjedništvo BiH neustavno preuzima ovlasti koje pripadaju Vijeću ministara BiH što je na neki način uvod u diktaturu.

"Ukoliko ostane na snazi ovaj zaključak, ova politička kriza u BiH dobija sasvim drugu dimenziju i postaje dodatno još teža“, navodi se u obrazloženju.

Poslanik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija je predložio zaključak kojim bi se zadužilo Vijeće ministara i Ministarstvo vanjskih poslova BiH da obavijesti nadležne organe Republike Hrvatske da se glasanje na izborima za Sabor Republike Hrvatske na teritoriji BiH može obavljati u svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u skladu s njihovim zahtjevom od 7. septembra ove godine i odlukom Vijeća ministara od 16. oktobra ove godine.

Lagumdžija u svom zaključku predlaže da se stavi van snage suglasnost za glasanje na dodatna 124 biračka mjesta po zahtjevu Republike Hrvatske od 26. oktobra ove godine data nakon zakonom definiranog roka.

Rasprava poslanika i delegata još traje.