Globalno zagrijavanje
430

Zagrebački profesor Branko Grisogono: Sahara se može proširiti na naše područje

B. R.
Branko Grisogono (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
Branko Grisogono (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
Profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu Branko Grisogono je u razgovoru za Klix.ba upozorio da će klimatske promjene ubrzati širenje Sahare - pustinjskog područja na dio Evrope u kojem mi živimo.

Na to je ukazao i u posljednjim istupima za hrvatske medije, a nakon što su naučnici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) 10. augusta objavili izvještaj koji je i alarm za čovječanstvo. Grisogono, koji je atmosferski fizičar i klimatolog, je među recenzentima ovog izvještaja.

Obrazložio je šta znači proširenje Sahare na Mediteran i na osnovu čega temelji ovu tvrdnju.

"Sahara se nejednoliko širi već nekoliko hiljada godina. To je uglavnom prirodan i relativno spor proces. Međutim, djelovanjem čovjeka ubrzava se zagrijavanje. Negdje na Zemlji je intenzivnije, dok je u svega nekoliko područja to zagrijavanje neprimjetno ili čak ne postoji. Mjerenja prizemne temperature zraka i mora te količine padavina ukazuju na pojačano širenje Sahare i natprosječno zagrijavanje i isušivanje područja Mediterana", istakao je.

Profesor Grisogono se posebno osvrnuo na ulogu klimatskih promjena u ovom procesu.

"Treba znati o kojim klimatskim promjenama govorimo, jer općenito takve promjene su uvijek postojale. To su prirodni geofizički, geološki, hidrološki, geobiohemijski i drugi procesi. Međutim, valja naglasiti da ovdje govorimo u aktuelnim, tj. recentnim klimatskim promjenama koje su uzrokovane više od 95 posto ljudskim aktivnostima. Dokazano je da se Mediteran zagrijava brže i jače od većine dijelova Zemlje. Mediteran je jedno od ugroženijih područja antropogenim djelovanjem. U istu skupinu spada Arktik, veći dio Sibira, barem jedna trećina Antarktika itd.", naveo je.

Istakao je i vremenski period tokom kojeg će spomenute promjene biti vrlo osjetne.

"Govorimo o relativno velikim prostornim, a onda nužno i vremenskim skalama, tj. periodima. E sad, postavlja se pitanje praga, tj. statističke granice, šta je za nekoga (polu)pustinja. Meteorološka i klimatološka definicija tog praga nije ista za hidrologe, niti je ista za poljoprivredu i šumarstvo. Ipak, ugrubo rečeno, najveći dio Mediterana bit će veoma ugrožen u posljednjoj četvrtini ovog stoljeća pa nadalje. Nadajmo se da će razum prevladati prije nego bude prekasno", apelovao je Branko Grisogono, profesor PMF-a u Zagrebu.

Podsjećamo, u spomenutom izvještaju IPCC-a, šestom po redu, je sadržano i to da se klima zagrijava brzinom koja nije zabilježena u posljednjih 2.000 godina.