Misija OSCE-a u BiH
0

Za trgovce ljudima kazne su premale

Piše: A. Karadža
Sudovi na svim nivoima su primjetno blagi u određivanju kazni za osobe osuđene za trgovinu ljudima i slične počinioce. Nažalost, to je posebno tačno u slučajevima kada su djeca žrtve trgovine ljudima, zaključak je izvještaja OSCE-a pod nazivom "Trgovina ljudima i odgovori domaćeg kazneno-pravnog sistema“.

"Izvještaj, koji je danas predstavljen javnosti, je pokazao da mnogi slučajevi trgovine ljudima pokazuju raznolikost u smislu dužine kazne, čak i oni koji se mogu uporediti u odnosu na prirodu zločina i njegovu težinu“, rekao je James Raderhaver, direktor Odjela za ljudska prava.

Ono što je zaista poražavajuće je da veliki broj osoba osuđenih za trgovinu ljudima i s njom povezanih krivičnih djela dobijaju uslovne kazne. U tome posebno prednjači Sud BiH koji je izrekao čak 10 uslovnih kazni za ovo krivično djelo.

Raderhaver je istakao da su kazne minimalne i u slučaju izricanja zatvorske kazne one iznose od šest mjeseci do tri godine. Najveću kaznu izrekao je Sud BiH u trajanju od devet godina.

Ono što je svakako ohrabrujuće je smanjivanje broja registrovanih žrtava trgovine ljudima.

"U posljednjim godinama bilježimo blagi pad broja identifikovanih žrtava, istraga i presuda. Također bilježimo pad žrtava stranog porijekla, ali je povećan broj žrtava iz BiH. U protekloj godini identifikovane su 33 žrtve, od čega su samo dvije strane državljanke“, rekao je Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima.

On je dodao je u protekloj godini na sudovima u BiH podignuta 21 optužnica i sve su potvrđene, a izrečeno je 14 presuda. S obzirom da se žrve uglavnom koriste za seksualno iskorištavanje, Rizvo je rekao da su danas većina korisnika domaći građani, za razliku od 90-ih godina kada su jednu trećinu korisnika činili stranci koji su boravili u raznim misijama.

Raderhaver je istakao da je za efikasnu borbu protiv trgovine ljudima u BiH neophodno posvetiti veću pažnju boljoj koordinaciji između državnih i entitetskih krivično-pravnih agencija ili institucija. To se posebno odnosi na slučajeve kada je u pitanju procesuiranje složenih i ozbiljnih krivičnih djela.

"Bolja koordinacija je potrebna između tužilaca i sudova na državnom i entitetskom nivou, kao i između policije i tužilaca kako bi se osiguralo da se predmeti trgovine ljudima procesuiraju djelotvorno i efikasno“, rekao je Raderhaver.

Rizvo je dodao da trgovina ljudima u našoj zemlji uspijeva već 10 godina mijenjajući oblik i prilagođavajući se, te da se BiH nalazi u trećoj fazi Akcionog plana borbe protiv trgovine ljudima.

"Izrečena kazna za kazneno djelo trgovine ljudima mora biti stroga kako bi odražavala ozbiljnost patnji žrtava i kako bi se osiguralo da društvo šalje jasnu i direktnu poruku da se trgovina ljudima neće tolerisati u BiH“, zaključio je Raderhaver.