{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


WWF: I BiH pretjerano iscrpljuje prirodne reesurse

F
15.5.2012. u 15:15
0
2
WWF: I BiH pretjerano iscrpljuje prirodne reesurse
0
WWF: I BiH pretjerano iscrpljuje prirodne reesurse
Zbog konstantnog porasta potrošnje prirodnih resursa i rastuće ljudske populacije, pritisak na planet i biološku raznolikost, sve je veći i prijeti našoj sigurnosti, zdravlju i blagostanju, otkriva "Izvještaj o stanju planete" Svjetske organizacije za zaštitu prirode - WWF.
Novo izdanje vodeće studije o stanju planete koje se provodi svake dvije godine objavljeno je danas u cijelome svijetu, a i Bosna i Hercegovina je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju prirodne resurse.

Izvještaj o stanju planete objavio je nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice, pruživši jedinstven uvid o stanju planete sa svoje trenutačne svemirske misije koju provodi Europska svemirska agencija.

"Imamo samo jednu Zemlju. Čak odavde, iz svemira, mogu vidjeti ljudski otisak na prirodu; šumske požare, zagađenja zraka i erozije... Iako postoje neodrživi pritisci na planet, imamo mogućnost spasiti svoj dom, i to ne samo za našu dobrobit, već za dobrobit svih budućih generacija", poručio je Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice.

"Izvještaj o stanju planete" mjeri promjene u zdravlju ekosustava naše planete praćenjem stanja populacija u više od 2.600 vrsta t.j. globalni živući indeks, koji pada već 40 godina, a najjače su pogođena tropska područja, gdje je biokapacitet u zadnjim desetljećima pao čak za 60 posto.

Baš kako se globalni živući indeks smanjuje, tako se druga važna vrijednost, ljudski ekološki otisak, povećava. Ljudi od planete zahtijevaju sve više, a resursi koje nam planet pruža sve su manji.

"Živimo i ponašamo se kao da imamo dodatni planet na raspolaganju. Koristimo 50 posto više resursa nego što planet može proizvesti. Ukoliko ne promijenimo taj trend, do 2030. godine ni dvije planete nam neće biti dovoljne da zadovoljimo sve ljudske potrebe. Kako bi vratili zdravlje planeti, moramo riješiti uzrok problema: porast broja stanovništva i prekomjernu potrošnju", istaknula je Irma Popović Dujmović iz WWF-ovog Mediteranskog programa.

Izvještaj otkriva da i Bosna i Hercegovina troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Ako bi ovakvim načinom života živjeli svi ljudi na planeti, trebali bismo jednu i pol planetu kako bi zadovoljili svoje životne navike.

U usporedbi sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatska ima dosta veći ekološki otisak, dok Srbija ima nekoliko niži, iako je on i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u Hrvatskoj iziskuje 2,36, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planete, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,93 planete. U izvještaju se također ističe utjecaj urbanizacije: do 2050. godine, dva od tri čovjeka će živjet u gradu i bit će potrebno reorganizirati i optimizirati korištenje prirodnih resursa.

WWF-ova analiza upućuje da rješenja leže u aktivnostima poput smanjenja količine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i korištenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunčeve svjetlosti.

U Izvještaju je istaknuta i razlika među bogatim i siromašnim zemljama. Zemlje s visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći ekološki otisak od srednje razvijenih zemalja te čak do pet puta veći od siromašnih zemlja.

Top deset zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Nizozemska i Irska.

Prema globalnom Indeksu živuće planete, najveći pad biološke raznolikosti od 1970. godine do danas, zabilježen je upravo u zemljama s nižim dohotkom.

Smanjenje biokapaciteta zahtijevat će od pojedinih zemalja da uvoze još više prirodnih resursa iz drugih zemalja, na potencijalnu štetu zemlje koja se eksploatira.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: