Vildana Bešlija: Ravnopravnost spolova prilikom zapošljavanja je pitanje ekonomske nužnosti
Bešlija je i predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova, a u Skupštini KS diskutujući o Izvještaju istakla je kako on dokazuje opravdanost politika koje je Vlada KS do sada provela kad je u pitanju veće učešće žena na tržištu rada:
"Opredjeljenje Vlade KS je da se subvencionira boravak djece u privatnim vrtićima ako se nisu uspjela upisati u državne i to s iznosom od 200 KM, što je nekih od pet do sedam miliona KM u budžetu za ovu godinu, jedna je od veoma važnih mjera koja je vrlo konkretna i s vidljivim efektima koju je Vlada Šestorke uvela još 2019. godine.
U BiH je obuhvat predškolskim odgojem najmanji u Evropi, a to je i ekonomski problem jer majke koje čuvaju djecu kući ne mogu tražiti posao i onda cijela privreda trpi zbog toga, a ekonomska situacija u tim domaćinstvima je vrlo teška."
Istakla je da ravnopravnost spolova u zapošljavanju više nije pitanje samo socijalne pravednosti nego ona predstavlja i ekonomsku nužnost.
"Danas, kada imamo podatak da je 62 posto žena nezaposleno više je nego jasno da postoje jaki ekonomski razlozi za veću prisutnost žena u radnoj snazi. I od samih žena se očekuje aktivnija uloga na svim nivoima i u svim sektorima tržišta rada, ali nam je također potrebna aktivnija politika koja bi omogućila većem broju žena da učestvuju na tržištu rada.
Tome će doprinijeti takva politika koja će ići u cilju podrške porodici, tj. koja će pomoći uspostavi ravnoteže između potreba tržišta rada i obveza u porodici te omogućiti lakši povratak na posao nakon odsustva s tržišta rada. Jedna od njih je već pomenuto subvencioniranje djece u vrtićima.
Ovakva situacija nalaže potrebu da se razmotre mogućnosti za proširivanjem i otvaranjem prostora za fleksibilnošću i povećanjem zapošljavanja, jer žene još uvijek moraju usklađivati svoje obaveze u porodici i na radnome mjestu."
Navela je i nekoliko modela pomoći koje mogu uticati na veće zapošljavanje žena: "Intervencije na tržištu rada koje bi omogućile jednake šanse mogu biti zakonski određene ili imati oblik direktiva i službenih uputa. Mogu biti u obliku proceduralnih pravila koja će promijeniti institucionalnu strukturu koja doprinosi neravnopravnosti, npr. poticati jednak pristup programima stručnog osposobljavanja.
Također opcija su i poticaji na tržištu rada, npr. u obliku poreznih olakšica poslodavcima, koje bi ih podstakle da ponude stručno osposobljavanje ili posao onima koji nemaju lak pristup radnim mjestima višega ranga. Nadam se da će ih biti još više u cilju smanjivanja te razlike na tržištu rada."
