{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Vijećnica je ponos i najljepša građevina u Sarajevu

1.10.2012. u 15:00
1.577
147
Vijećnica je ponos i najljepša građevina u Sarajevu
1.577
Građani Sarajeva su 16 dugih godina čekali da ponovo ugledaju najljepšu i najreprezentativniju zgradu koju je ostavila Austro-Ugarska monarhija - Vijećnicu. I konačno, taj dan je stigao.
Nakon što su prije 20 godina srpski agresori artiljerijskom paljbom zapalili simbol multikulturalnosti i hram kulture, ljepota Vijećnice se ponovno ukazala pošto je završena obnova fasade i skinuta skela.

Sarajlije, posjetioci grada, znani i neznani posljednjih dana zastajkuju i s divljenjem posmatraju novu/staru Vijećnicu, koja poput najljepšeg ukrasa ponovno krasi panoramu grada.

Iako bi prema najavama iz Gradske uprave Sarajeva potpuna rekonstrukcija trebala biti završena 2014. godine, veliki dio posla na vanjskom dijelu objekta je završen.

Paržik, Witek i Iveković

Vijećnica je podignuta krajem 19. stoljeća kao sjedište Gradske uprave. Izrada prvog projekta je 1891. godine povjerena jednom od najdarovitijih tadašnjih arhitekata, Čehu Karlu Paržiku, no njegov projekt se nije svidio ministru Benjaminu Kalaju, koji je zatražio izmjene, na šta Paržik nije pristao te je odustao od daljnjeg rada.

Izrada novog projekta, zatim, biva povjerena Alexanderu Witteku, projektantu Sebilja na Baščaršiji, koji je na njemu radio od 1892. do 1893. godine, da bi ga na kraju završio hrvatski arhitekt Ćiril Metod Iveković.

Zanimljive su priče da je Witeka ovaj projekt koštao života. Prema urbanom mitu, zbog primjedbi da u glavnoj auli zgrade nema dovoljno svjetla, umno je obolio i izvršio samoubistvo. No, historija kaže da se razbolio i umro u bolnici u Gracu 1894. godine.

Iveković je u vrijeme kada mu je povjerena izrada idejnog projekta Vijećnice imao 30 godina. Zgrada Gradske uprave bila je i ostala njegov najuspješniji projekt, iako je teško procijeniti njegov stvarni doprinos konačnom rješenju s obzirom na to da je razrađivao već postojeće rješenje.

Franz Ferdinand iz Vijećnice ispraćen u smrt

Uporedo sa izradom idejnog projekta trajala je izgradnja objekta. Godine 1894. glavni građevinski radovi su bili završeni i zgrada djelimično osposobljena za korištenje, a konačno je završena i svečano otvorena 20. aprila 1896. te predata Sarajevskoj općini. Vijećnica je sagrađena u pseudo-maurskom stilu i sadrži sve elemente i oznake "orijentalnog" ili "maurskog" sloga, koji se u BiH javlja u vrijeme nastojanja evropskih arhitekata da stvore nacionalni stil u umjetnosti.

28. juna 1914. godine Vijećnica se našla u središtu zbivanja koja su bila signal za početak Prvog svjetskog rata. Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija upravo su se u Vijećnici sastali sa gradskim čelnicima prije nego što će biti ispraćeni u smrt.

Vijećnica je bila sjedište Gradske uprave do 1949. godine, kada je ustupljena Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci, koja ju je koristila do 1992. godine. U noći između 25. i 26. augusta Vijećnica je barbarskim agresorskim granatiranjem zapaljena i potpuno uništena. Cijelo zdanje je pretvoreno u buktinju, a oko dva miliona bibliotečkih jedinica nepovratno je nestalo u plamenu. No, vandalski napadi samo su doprinijeli njenoj slavi.

Prema ranijim najavama gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena, Vijećnica bi svoja vrata trebala otvoriti u maju 2014. godine koncertom Bečke filharmonije. Gradska uprava će u njenim obnovljenim odajama održavati samo sjednice Gradskog vijeća, dok će u periodima kada sjednica ne bude sala biti korištena za naučne simpozije, pjesničke večeri, kamernu muziku, recitale te druge kulturne sadržaje.

Inat kuća

Zanimljivo je da je, kada je početkom '90-ih godina 20. stoljeća odobrena lokacija za Vijećnicu na Mustaj-pašinom mejdanu, bilo neophodno srušiti dva hana i jednu privatnu kuću.

Hanovi su srušeni, dok je vlasnik kuće zahtijevao da mu se kao naknada isplati kesa dukata, a uz to da kuća bude prebačena, ćerpić po ćerpić, na drugu obalu Miljacke, nasuprot Vijećnice. Tako je i urađeno, a zbog inata vlasnika kuća je prozvana Inat kućom, koja je danas restoran sa tradicionalnom bosanskom kuhinjom.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: