BiH
21

Užasi rata kroz prizmu običnog čovjeka na fotografijama Rona Haviva

FENA
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Bolni krik ljudi s užasom u očima kao nevjerica na krvava dešavanja koja su presjekla njihove dojučerašnje živote centralna su odlika fotografija jednog od najpoznatijih američkih fotoreportera Rona Haviva, koje su na izložbi pod nazivom "Krv i med: dnevnik balkanskog rata" prikazane večeras u Memorijalnoj galeriji 11/07/95 u Sarajevu.

Na desetine izloženih fotografija svjedoči nesaglediva razaranja i nebrojene ljudske žrtve u ratu koji je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća nagovijestio raspad nekadašnje Jugoslavije. Zabilježene su tu ratne scene od Vukovara do Sarajeva, te sukoba na Kosovu, a u središtu svih radova je obični čovjek, zatečen u krvavom vrtlogu historije.

Otvorenju izložbe prisustvovale su brojne istaknute osobe iz javnog i političkog života BiH.

Autor Ron Haviv istaknuo je u prigodnom obraćanju da ove fotografije predstavljaju dokumente važne kao svjedočenje i podsjećanje na ratne užase. Navodi da mu je jako emotivno kada se susretne sa osobama koje je fotografirao, a da često nisu niti znale da su u fokusu njegova objektiva.

Smatra da se i danas u mnogim dijelovima svijeta, poput Sirije i Centralnoafričke Republike, ratni sukobi doslovno ignoriraju te ponavljaju greške počinjene na Balkanu.

"Ujedno, do publike je i svih nas da budemo više odgovorni, te da razumijemo šta se dešava. Fotografija i novinarstvo su podsjetnici i daju informacije kako bi ljudi naučili prihvatiti činjenice", kazao je on.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da su fotoreporteri vrlo značajna slika ili dio sjećanja na ratove i sve ono što se dešavalo na Balkanu. Neke od fotografija, kazala je, nemoguće je opisati riječima.

"Zato su one tako upečatljive da ostanu u sjećanju. To je jedini način da se sjećanje zadrži i održi, ne samo u bošnjačkoj zajednici, već i u regionu i svijetu. Srebrenica je na neki način postala paradigma svih genocida, onih koji su bili ili onih u pokušaju. Zato je važno da ovakve prilike budu jedan od kamena temeljaca u toj konstrukciji sjećanja na ono što je bilo 90-ih godina na Balkanu", istaknula je ona.

Da su fotoreporteri dokaz hrabrosti mišljenja je Biserko, uz ocjenu da je riječ o ljudima koji rizikuju svoj život kako bi snimili tako žive fotografije.

Otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Nicholas Hill postavku je nazvao snažnom i dirljivom, uz ocjenu da je autor jedan od najboljih američkih fotoreportera koji je život posvetio dokumentiranju sukoba u cijelom svijetu, uključujući i ratove u bivšoj Jugoslaviji.

"Fotografije, napravljene na nekoliko lokacija na Balkanu, pokazuju posljedice koje rat ostavlja na civilno stanovništvo. Havivove fotografije su doprinijele da se u svijetu ispriča priča o tome šta se ovdje dešavalo 90-ih godina", mišljenja je on.

Devedesetih godina neki od najpoznatijih svjetskih magazina objavili su Havivove fotografije koje su šokirale svijet, poput one na kojoj vojnik udara nogom tijelo mrtve žene u Bijeljini, ili fotografije izgladnjelih i izmučenih zarobljenika u logorima Trnopolje i Manjača.

Kasnije su neke od tih fotografija korištene kao dokazni materijali u slučajevima optuženih za ratne zločine na Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu.

Izložba će biti postavljena do 20. aprila iduće godine, a realizirana je pod pokroviteljstvom Ambasade SAD-a u BiH i u saradnji s galerijom War Photo Limited iz Dubrovnika.