Vijeće ministara BiH
0

Utvrđen Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći

FENA
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je danas Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji će Ministarstvo pravde dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj proceduri.

Prijedlogom zakona uvodi se institut pružanja pravne pomoći u građanskim stvarima stranaka slabog imovnog stanja, među kojima su osobe koje primaju socijalnu pomoć, nezaposleni bez drugih redovnih primanja ili prihoda i djeca bez roditeljskog staranja.

Pružanje pravne pomoći osigurat će se i u krivičnom postupku u dijelu u kojem pravo na odbranu proističe iz Zakona o krivičnom postupku zbog slabog imovnog stanja osumnjičenog ili optuženog.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.

Predlagač, Ministarstvo pravde dostavit će Prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj proceduri.

Prijedlogom zakona uređuje se način i postupak pružanja međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, čime se ova oblast usklađuje s Evropskom konvencijom o ekstradiciji.

Pravna pomoć pružat će se i u prekršajnim postupcima za koje su prema propisima BiH predviđene zatvorske ili novčane kazne, kao i u slučajevima određenim međunarodnim ugovorima i u odnosu na međunarodne sudove i druge međunarodne organizacije kojih je Bosna i Hercegovina članica.

Do sada je ova oblast bila uređena djelomično Zakonom o krivičnom postupku BiH pa će stupanjem na snagu ovog, sveobuhvatnog zakona prestati važiti te odredbe, a entitetski propisi uskladit će se s ovim zakonom.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.

Predlagač, Ministarstvo pravde dostavit će Prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj proceduri.

Cilj izmjena Zakona o državnoj službi prvenstveno je skraćivanje i unapređenje procedura zapošljavanja i odabira kadrova, poboljšanje i unapređenje selekcije kadrova, planiranja ljudskih potencijala, ocjene rada i upravljanja učinkom, te usaglašavanje s drugim zakonima u BiH.

Ovim izmjenama i dopunama, između ostalog, predviđeno je donošenje kodeksa državnih službenika i utvrđena nadležnost Vijeća ministara BiH za njegovo usvajanje.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo je Odluku o ustanovljenju Državne nagrade za sport Bosne i Hercegovine.

Prema Odluci, Državna nagrada za sport najviše je priznanje koje Bosna i Hercegovina dodjeljuje sportistima, sportskim ekipama, trenerima, naučnim i javnim radnicima za izuzetan doprinos u razvoju sporta i afirmaciju Bosne i Hercegovine.

Dodjeljivat će se jednom godišnje u obliku priznanja i novčane nagrade. Odluku o dodjeljivanju ove nagrade donosi Vijeće ministara BiH koje će prilikom njenog donošenja odrediti i visinu novčane nagrade.

Vijeće ministara BiH donijelo je Pravilnik o kategorizaciji sportista na nivou Bosne i Hercegovine, koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova.

Ovim pravilnikom definiraju se prava na osnovu ostvarenih sportskih rezultata i stečenih zvanja za sportiste-državljane BiH sa stalnim mjestom prebivališta na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Za sportiste koji su ostvarili značajne sportske rezulate na olimpijskim igrama i prvenstvu svijeta (I-III mjesta) i osvojeno I mjesto na prvenstvu Evrope u olimpijskim i paraolimpijskim sportovima utvrđena je kategorija zaslužni sportista, a stečena prava su doživotna novčana naknada.

Prava za sportiste u kategoriji Internacionalnog razreda utvrđena su za period od četiri godine, a sportiste saveznog razreda dvije godine pod uvjetom da se aktivno bave sportom.

Odluku o visini naknade za zaslužnog spotistu BiH i sportistu internacionalnog razreda donosi Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva civilnih poslova.

Sticanjem zvanja sportiste saveznog razreda sportista ostvaruje prava koja uređuje nadležni sportski savez na nivou BiH.

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o Politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2012. godine, koju je predložilo Ministarstvo komunikacija i prometa.

Strukturu Politike čine ciljevi razrađeni kroz četiri cjeline: infrastruktura i usluge, tržište i regulative, veze s okruženjem/harmonizacija i implementiranje.

Poseban značaj u ovoj politici dat je partnerstvu između javnog i privatnog sektora koji može ubrzati daljnji razvoj TK infrastrukture.

Politika naglašava značaj uvođenja slobodne konkurencije, kao i nastavak liberaliziranja tržišta čime se želi postići cilj, a to je povećanje seta usluga i podizanje njihovog kvaliteta uz smanjenje cijena od čega bi korist imali svi bh. građani.

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o utvrđivanju količina tarifnih kvota, koju je predložilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Osnovi razlog za donošenje ove odluke je potreba ukidanja tarifnih kvota za sklopove automobila i određenih kategorija mesa, s obzirom na to da se prema Privremenom sporazumu o trgovini i trgovinskim pitanjima između BiH i Evropske zajednice od 1. janaura 2009. godine sklopovi automobila mogu uvoziti iz zemalja članica Evropske unije u BiH bez plaćanja carina, te da su otvorene tarifne kvote za uvoz mesa i drugih proizvoda u velikim količinima.

Odlukom je zadržana tarifna kvota za uvoz goveđeg mesa, smrznutog bez kostiju u količini od 1.273 tone, s obzirom na to da naši prerađivači mesa povoljnije ovu sirovinu nabavljaju izvan zemalja potpisnica Sporazuma CEFTA i Evropske unije.

Korištenje ovih uvoznih tarifnih kvota veže se za otkup domaće primarne proizvodnje u omjeru 1:1 (za jedan kg otkupljene žive mjere junadi ili goveda od domaćeg proizvođača odobrava se jedan kilogram uvozne predmetne kvote).

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog državne strategije nadzora nad drogama, sprječavanja i suzbijanja zloupotrebe droga u Bosni i Hercegovini za period 2009. – 2013. godine, koju će predlagač, Ministarstvo civilnih poslova dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH u proceduru usvajanja.

Ova strategija određuje prioritete u borbi protiv zloupotreba droga i način njihovog ostvarivanja i osnov je za djelovanje organa vlasti, ustanova i drugih pravnih i fizičkih subjekata u Bosni i Hercegovini.

Opći ciljevi Strategije obuhvataju povećanje svijesti kroz obrazovanje zajednice, preventivne mjere koje će se provoditi u različitim oblastima od zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i pravosuđa, kao i sistema informiranja, te suzbijanje i sprječavanje daljnjeg širenja zloupotreba droga, unapređenje legislative i njene primjene, jačanje institucionalnih kapaciteta i odgovornije uključivanje društva.

Za realizaciju ciljeva definiranih ovom strategijom izradit će se državni akcioni plan borbe protiv zloupotrebe droga, koji će donijeti Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH.

Vijeće ministara BiH donijelo je Rješenje o imenovanju članova Komisije za suzbijanje zloupotrebe droga, koje je predložilo Ministarstvo civilnih poslova.

Za članove Komisije imenovani su ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, entitetski ministri zdravlja Safet Omerović i Ranko Škrbić, zamjenici državnih ministara pravde Srđan Aranut, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vilim Primorac, finansija i trezora Fuad Kasumović, sigurnosti Mijo Krešić, šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta BiH Slavko Nikić i šef Odjeljenja za suzbijanje zloupotreba droga u Ministarstvu sigurnosti BiH Milana Škipina.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine o stanju i statusu imovine države, preduzeća i građana Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo finansija i trezora BiH i Služba za zajedničke poslove institucija BiH zaduženi su da u skladu s metodologijom i načinom popisa državne imovine ustroje evidenciju o imovini Bosne i Hercegovine van teritorije BiH.

Zaduženo je Pravobranilaštvo BiH da po dobivanju relevantnih dokaza od Ministarstva finansija i trezora i Službe za zajedničke poslove institucija BiH poduzme pravne radnje u zaštiti imovine i imovinskih interesa za one nekretnine za koje nisu poduzete pravne radnje.

Vijeće ministara BiH usvojilo je i Izvještaj o radu Radne grupe za utvrđivanje državne imovine izvan teritorije BiH za period od 27. decembra 2007. godine do 30.septembra 2008. godine.

Vijeće je zadužilo ovu radnu grupu da cjelolokupan materijal i podatke koje je prikupila dostavi Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine, koje u svojoj nadležnosti ima upravljanje imovinom u vlasništvu institucija BiH, odnosno imovinom BiH, kao i Službi za zajedničke poslove institucija BiH.

Zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora BiH da, u skladu s usvojenom metodologijom i načinom popisa putem obrazaca od 1 do 9, nastavi popis i utvrđivanje statusa imovine BiH van teritorije BiH uz saradnju sa Službom za zajedničke poslove institucija BiH i Pravobranilaštvom BiH kod postojanja potrebe za pravnom zaštitom predmetne imovine.

U izvještaju radne grupe i informaciji Pravobranilaštva BiH navodi se, između ostalog, da država BiH od diplomatsko-konzularne imovine u vlasništvu posjeduje odgovarajuće nekretnine-ambasade u Londonu, Beču, Kanberi, Štutgartu, Amanu i Zagrebu u kojem je i Kulturni centar, te stan u Štutgartu u kojem je Generalni konzulat i građevinsko zemljište u Ankari na kojem je u toku izgradnja DKPBiH.

Od zgrada i zemljišta u vlasništvu BiH u Izvještaju se navodi značajan broj nekretnina u Hrvatskoj među kojima su objekti, stanovi i zemljište u Dubrovniku, Trpnju, Omišu, Makarskoj i Zagrebu. Bosna i Hercegovina posjeduje na Novom Beogradu garažu, a od JP „Gradsko stambeno“ Beograd zatraženo je dostavljanje validne dokumentacije za više stanova za koje postoje evidencija da su bile u vlasništvu ranije SRBiH.

Istovremeno, identičan zahtjev za dostavu dokumentacije dostavljen je i Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu Zagreba za nekoliko stanova za koje postoji evidencija o bh. vlasništvu, kao i nadležnim gradskim organima Splita, Dubrovnika i Makarske za više stanove u ovim gradovima.

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o imenovanju Nataše Grubiša za direktora i Šeherzade Hadžidedić za zamjenika direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a na prijedlog Stručnog vijeća za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Vijeće ministara BiH donijelo je Rješenje o imenovanju Mate Jozića za direktora Agencije za antidoping kontrolu, saopćeno je iz Vijeća.