Uprkos deficitu, broj zaposlenih u javnoj upravi konstantno raste

Odluka o smanjenju plata državnim službenicima i namještenicima Federacije BiH za 4,5 % povod je njihovom štrajku, što zapravo samo dokazuje paradoks bh društva, u kojem su plate zaposlenih u javnoj upravi 40% veće od prosječnih plata u Bosni i Hercegovini. Smanjenje plata službenika u Federaciji BiH za 4,5% blaga je mjera uštede javnog novca, i apsolutno neopravdan povod za štrajk.

U situaciji u kojoj imamo više od 530.000 nezaposlenih, krajnji je trenutak da se donesu hitne mjere zapošljavanja i podrške razvoju sektorima koji nose produktivnost, dodatnu vrijednost, samim tim i ekonomski rast.

Neopravdano visoke plate zaposlenih u javnoj upravi, i ukupni broj zaposlenih veliki su teret koji limitira mogućnosti razvoja naše zemlje i njene ekonomije. U Bosni i Hercegovini su ova izdvajanja razmjerno najveća u ovom dijelu svijeta i znatno veća nego u susjednim zemljama – Srbiji i Hrvatskoj. Bosna i Hercegovina izdvaja čak 12,8% svog BDP-a za plate u javnom sektoru a Hrvatska i Srbija 10% i manje.

Ukoliko bi se izdvajanje za plate zaposlenih u javnoj upravi kombinacijom mjera štednje, reorganizacijom, smanjenjem plata i smanjenjem njihovog broja smanjilo na nivo od 10% BDP-a, oslobodilo bi se 750 miliona KM godišnje, koje bi se mogle investirati u otvaranje novih radnih mjesta.

Prema konzervativnim procjenama, kvalitetno i održivo radno mjesto u proizvodnji i uslugama može se otvoriti sa ulaganjem od prosječno 50 000 konvertibilnih maraka. Ako bi se ostvarene uštede ulagale u zapošljavanje, moglo bi se godišnje zaposliti 15 hiljada ljudi u sektorima koji bi stvarali dodatnu vrijednost i povukli cijelu privredu naprijed.

Paradoksalno je da u BiH, u periodu krize i državnog deficita broj zaposlenih u javnoj upravi nezaustavljivo raste pa danas iznosi 72.160 što je za 4.000 ljudi više nego 2008. godine.