INTERVJU / "Umjesto da rade, političari u BiH se ponašaju kao u vrtiću"

Jesmo, naravno, pročitali platformu i izjave drugih političkih lidera da saznamo kakvi su ciljevi. Barem na nivou retorike, svi se slažu da treba promijeniti Ustav BiH i uskladiti ga sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, naprimjer. Postoji više mogućnosti i opcija, ali to je jedan prioritet. Drugi je da BiH dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ali, pitanje je kako od današnje situacije doći do toga. Sa platformom, ili sa drugim izjavama, potrebno je ujediniti sve te snage.

Za neke stranke previše je detalja u platformi. Neki drugi traže da se konkretno odluči kakve će politike nove koalicije biti. Još mislimo da postoji mnogo mogućnosti.

Jedno od pitanja kojem je rješenje nadohvat ruke, a to je pitanje vojne imovine, kako bi BiH mogla postati članicom NATO-a. I državna tajnica Hillary Clinton prošle godine je pisala članovima Predsjedništva BiH. Da li ste razgovarali sa novoizabranim liderima i postoji li momentum da se pitanje riješi i BiH postane članicom NATO-a?

Još jedanput imam mogućnost da kažem da sam optimista što se tiče pitanja vojne imovine. I prije i nakon izbora jasno je da su ljudi manje-više istog mišljenja o ovom pitanju. Svi znaju da bi rješenje vojne imovine bilo korak naprijed ka članstvu u NATO-u. Naravno, bit će potrebno napraviti još koraka, ali najvažnije je da su ministri članica zemalja NATO-a još prošle godine u Tallinu rekli kako je rješenjem ovog o vojnoj imovini lakše će biti BiH steći članstvo.

Na kraju krajeva, postoji konsenzus među ljudima. To što nije potrebno za Oružane snage BiH ili za Ministarstvo odbrane BiH, može biti korišteno na lokalnom nivou, općinskom i opštinskom, ali još nema nacrta o tome iz jednog ministarstva i iz kabineta jednog člana Predsjedništva BiH. Možda zbog većih problema i pitanja u vezi sa formiranjem iduće koalicije to je pitanje stavljeno po stranu.

Jedna od vrućih tema vezanih za formiranje vlasti jeste i pitanje trećeg entiteta, odnosno teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine. Hrvatske stranke više-manje na tome inzistiraju. Čini se da se i u Hrvatskoj pojavljuje sve više kritičkih glasova koji govore kako Hrvati nisu ravnopravni u BiH. Kakvo je mišljenje zvaničnog Washingtona?

Mi ne želimo da vidimo nikakve promjene u Daytonskom sporazumu. Što se tiče Ustava BiH, on se može mijenjati amandmanima, ali ne želimo da se struktura mijenja. Ne očekujemo da će biti treći entitet. Naravno, i u Federaciji i u Republici Srpskoj, i u BiH, može biti govora o organizaciji, koliko će biti kantona. Uvijek ima više mogućnosti, ali samo putem razgovora i dogovora, bez prijetnji svana ili iznutra.

Svi imaju pravo na svoje mišljenje, ali takve velike promjene, posebno zbog trećeg entiteta, ne dolaze u obzir.

Zvaničnici Republike Srpske pokrenuli su pitanje međuentitetskog razgraničenja, bez obzira na kritike koje su došle iz dijela međunarodne zajednice sa argumentacijom da to treba raditi EUFOR. Vaš komentar?

Mi nismo mišljenja da je to potrebna stvar, pogotovo da se uradi tako brzo i pod ovakvim uslovima. Mi poštujemo odluku i informacije iz OHR-a o tom pitanju. To je za nas još jedna, nažalost, prazna priča. Ima mnogo važnijih stvari u BiH.

Jedan od prioriteta je svakako i borba protiv korupcije. Stranke su mahom za borbu protiv korupcije, barem deklarativno, ali sve ide jako sporo. Kako pomiriti zahtjev koji će nas već sutra dočekati na euroatlantskom putu, sa politikama koje govore da treba ukinuti Sud i Tužilaštvo BiH kao nametnute institucije?

Znate, još uvijek i mi u Americi imamo borbu protiv korupcije. To nije samo slučaj za BiH, postoji korupcija i u državama koje su članice Evropske unije.

Kako bi se uspješno borili protiv korupcije, morate imati vladavinu prava na svim nivoima, sudski procesi moraju biti konzistentni, jasni, otvoreni. Ako nešto nije po zakonu, mora biti kažnjen ili se nešto mora mijenjati.

Jasno je da ima previše korupcije u BiH i mi zato imamo odlično razvijena partnerstva sa raznim policijama i u RS, i u FBiH, i u svim kantonima, i u državnom nivou, i sa ministarstvima. To je duga priča, što ne znači da korupcija nije problem. Ali, to pitanje će postojati i kada BiH bude članica EU.

Kako gledate na činjenicu da je izborom predsjedavajućeg Vijeća naroda Republike Srpske iz reda srpskog naroda poremećen nacionalni balans u RS-u?

Pa, čuli smo da je pokrenut vitalni nacionalni interes. Želimo čuti od Ustavnog suda Republike Srpske kakve su mogućnosti u tom doista komplikovanom slučaju. Nažalost, vidimo previše primjera dječijih igara, jedna stranka protiv druge i na kantonalnom nivou, i na entitetskom, i na državnom nivou.

Na kraju, to je pitanje povjerenja i saradnje između stranaka. Pitanje predsjedavajućeg Vijeća naroda RS-a pitanje je koje nama još uvijek nije jasno. Lideri koji su izabrani u oktobru dobili su povjerenje i nade svih naroda BiH da se ne ponašaju kao u vrtiću, nego da prave vlade na svim nivoima i ne ostaju ovom ćorsokaku.