Naime, tim zakonom na razini FBiH ne dopušta se da svoja prava ostvare žene kojima je silovanjem na najbrutalniji način povrijeđeno ljudsko dostojanstvo.
Sudionici iz svih slojeva društva od domaćih do međunarodnih instanci razmjenjivali su ideje i inicijative koje su vezane za izmjene i dopune postojećeg zakona u FBiH s ciljem da se položaj i pozicija žena žrtava rata popravi, odnosno da se ženama žrtvama rata omogući da dobiju adekvatnu socijalnu, ekonomsku i druge oblike zaštite.
"Postojeći zakon omogućava samo jednoj kategoriji žrtava rata da ostvare svoja prava", kazala je Đuderija te dodala da ako su žene žrtve rata pretrpjele tjelesna oštećenja koja spadaju pod kategoriju 60 posto, mogu ući u zakon i dobiti zaštitu. ''Sve kategorije koje nemaju taj postotaka oštećenja praktično ostaju izvan zakona i nemaju nikakav drugi oblik zaštite'', istaknula je Đuderija.
Prema njenim riječima, u sadašnjem zakonu ne postoji definicija silovanje, nego se govori o izloženosti torturama, mučenjima i nekim drugim oblicima zlostavljanja, dodajući da to otežava implementaciju zakona.