U prošloj godini u Sarajevu ostavljeno 79 djece, procedura usvajanja traje godinama
Prema podacima dječjih domova i drugih ustanova, u BiH godišnje bude napušteno između 150 i 200 djece, najčešće zbog teške ekonomske situacije. Djeca budu smještena u dječije domove, a rijetka od njih imaju sreću da budu usvojena i dobiju topli dom ispunjen ljubavlju hranitelja/usvojitelja. Problem nije želja parova da usvoje dijete, već komplikovana procedura i zakonske regulative. Procedura usvajanja zna potrajati i nekoliko godina.
Sedmero djece na adaptacionom periodu
U Dječijem domu na Bjelavama trenutno se nalazi 97 djece uzrasta do 19 godina.
"Usvojenje djece kao najkvalitetniji oblik zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja isključivo je u nadležnosti JU Kantonalni centar za socijalni rad KS. Informacije kojima mi raspolažemo ukazuju na to da je iz naše ustanove u protekloj godini na adaptacioni period do potpunog usvojenja otišlo sedmero djece. Kada je u pitanju zakonska regulativa, odnosno da li je previše komplikovana ili ne, da li dugo traje ili ne, teško je dati odgovor, ali zasigurno znamo da je duga lista potencijalnih usvojitelja, a veoma malo djece koja su zakonski spremna za postupak usvojenja", kazali su nam iz Dječijeg doma na Bjelavama.
Kako nam je rečeno u JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo, da bi se utvrdilo da li je dijete podobno za usvajanje pribavlja se opširna dokumentacija među kojom, osim osnovnih, socijalna anamneza djeteta, mišljenje psihologa i pedagoga, dokumenti u kojima je navedeno da je bezuspješno izvršena potraga za roditeljima u slučaju da nisu poznati roditelji djeteta ili odluka da je roditelju oduzeto roditeljsko staranje. Ukoliko su usvojitelji iz inozemstva, uz svu potrebnu dokumentaciju potrebno je dostaviti i dokaz zbog čega dijete nije moglo biti usvojeno u BiH.
Opširna papirologija i provjere za usvajanje
Kao što se utvrđuje podobnost djeteta za usvojenje, Centar u posebnom postupku utvrđuje i podobnost osobe koja želi usvojiti dijete na osnovu analize priložene, odnosno po službenoj dužnosti pribavljene dokumentacije. Osim osnovnih dokumenata (izvod iz matične knjige rođenih/vjenčanih, uvjerenje o državljanstvu/nekažanjavanju/da nije pod istragom i ljekarsko uvjerenje) potrebno je uvjerenje da usvojitelju nije ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, da mu nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko staranje, dokumenti o ličnoj imovini i prihodima, socijalne anamneze o porodičnim i drugim prilikama u kojima živi, te nalazi i mišljenja psihologa i pedagoga o podobnosti osobe da se stara o djetetu. Ista dokumentacija potrebna je i za bračnog partnera usvojitelja.
Period adaptacije djeteta traje šest mjeseci i za to vrijeme socijalni radnik obilazi dijete i porodicu. Prema zakonu, prednost pri usvajanju djece imaju državljani Bosne i Hercegovine koji žive u ovoj državi, potom državljani koji žive u inozemstvu, pa tek onda stranci. Ono što je bitno jeste reći djetetu da je usvojeno kako ne bi doživjelo traume u kasnijem periodu.
"Dijete ima pravo znati da je usvojeno. Usvojioci su dužni upoznati dijete da je usvojeno najkasnije do njegove sedme godine života, odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno starije dijete. Informaciju o biološkim roditeljima usvojena djeca mogu dobiti u Centru za socijalni rad koji je vodio postupak usvojenja, ukoliko su biološki roditelji poznati", rekao je za naš portal Mevludin Avdić, v. d. direktora JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo.
