U dosadašnjem radu od jula do decembra Interresorna radna grupa je revidirala kompletan Izborni zakon BiH i usvojila 75 amandmana na taj zakon.
Prema Arnautovićevim riječima, najveće bitne izmjene u dosadašnjoj izbornoj praksi su te što će sada prvi put na lokalnim izborima 2008. biti omogućeno političko predstavljanje pripadnika nacionalnih manjina. Naime, izmjenama Izbornog zakona BiH uvedena je obaveza da se u skupštinama općina, odnosno općinskim vijećima uvede minimalna predstavljenost – zagarantirana mjesta - za pripadnike nacionalnih manjina, što do sada nije bio slučaj.
Druga „krupna novina“ je ta što će se olakšati i omogućiti brže registriranje i glasanje građana državljana BiH sa statusom izbjeglice koji žive izvan ove države i građana koji se privremeno nalaze izvan BiH. U Prijedlogu je predviđeno da im se omogući da glasaju kao i do sada – putem pošte, ili, ako im je lakše, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH (DKP) širom svijeta.
Arnautović je kazao da će za to rješenje biti potrebne još određene konsultacije s Ministarstvom vanjskih poslova, odnosno jasna potvrda da DKP-i mogu organizirati glasanje naših državljana.
„Jedan od uvjeta koje je postavila Interresorna radna grupa je taj da birački odbori koji bi bili formirani u našim ambasadama i drugim DKP-ima moraju obavezno biti multietničkog sastava“, izjavio je Arnautović.
Među „krupnijim novinama“ je i ta da se prvi put uvodi poglavlje o kaznenim odredbama. Drugim riječima, svi učesnici u izbornom procesu – članovi organa za provođenje izbora (birački odbori, općinske i gradske izborne komisije i druge izborne komisije, političke stranke, nezavisni kandidati, koalicije, posmatrači i sl.) imat će i određene zaprijećene prekršajne novčane i krivične sankcije za eventualno kršenje odredaba Izbornog zakona BiH.
Među novinama je i to da je Centralna izborna komisija u svojim prijedlozima išla na jačanje nadležnosti općinskih izbornih komisija u BiH. Ona im je dala veće nadležnosti u pogledu samog žalbenog postupka, jer će u pravilu osim određenih malih dijelova u Izbornom zakonu BiH sada za najveći dio prekršaja, prigovora i žalbi iz Izbornog zakona BiH biti nadležne općinske izborne komisije - u prvom stepenu, a tek onda CIK, odnosno sud.
Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH će u parlamentarnu proceduru „unijeti svojim potpisom“ trojica delegata iz Doma naroda PSBiH Ilija Filipović, Mladen Ivanić i Alma Čolo i trojica poslanika iz Zastupničkog doma PSBiH Milorad Živković, Šefik Džaferović i Niko Lozančić.
U istoj Interresornoj grupi su i ministri u Vijeću ministara BiH – Safet Halilović, Sredoje Nović i Bariša Čolak i četiri člana CIK-a, Suad Arnautović, Branko Petrić, Mile Kudić i Irena Hadžiabdić.
CIKBiH je zadužen i za Zakon o sukobu interesa i Zakon o finansiranju političkih stranaka u BiH.
Ova grupa je zadužena da predloži izmjene i dopune sva tri zakona. Sada je završila izmjene i dopune samo Izbornog zakona i, kada ga preda u utorak, nastavit će rad na Zakonu o sukobu interesa. Kada njega završi, radit će na Zakonu o sukobu interesa.
Suad Arnautović je kazao da kao član CIK-a ne može precizirati datum kada će se Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH naći u parlamentarnoj proceduri.
„Sve zavisi od parlamentaraca. Mi ćemo moliti i tražiti da se on usvoji po hitnom postupku, dakle po skraćenom postupku jer je bilo dovoljno vremena da sve nevladine organizacije, političke stranke i eksperti daju sugestije i prijedloge. A pošto je toga bilo jako puno, smatramo da ne treba više voditi javnu raspravu, nego da se čim prije usvoje te izmjene i dopune kako bismo mogli krenuti operativno s pripremama lokalnih izbora koji će biti 5. oktobra, prve nedjelje u oktobru 2008. godine. Moramo imati što prije taj zakon jer je pošteno da svi koji će učestvovati u izborima znaju pravila igre na samom početku godine“, kazao je Arnautović.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
