Mirsad Tokača
0

"U Institut dovesti ljude koji nisu opterećeni politikom"

SRNA
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva Mirsad Tokača smatra da je unutar Instituta za nestala lica BiH potrebno izvršiti reorganizaciju, odnosno da na čelo te institucije dođu eksperti , to jest ljudi koji nisu opterećeni politikom.

"Zauzimam se ne samo za smjenu sadašnjeg rukovodstva Instituta za nestala lica BiH , već za potpunu promjenu ambijenta u toj instituciji koja ne odgovara profesionalnim standardima, jer ti ljudi rade u politizovanom ambijentu zbog čega i sami postaju opterećeni politikom“, istakao je Tokača u intervjuu Srni.

Tokača se založio za profesionalnu , a ne etničku kontrolu rada Instituta, to jest da li ta institucija daje rezultate u procesu traženja nestalih lica u BiH, kao i da li diskriminiše žrtve po etničkom principu, iskopavajući samo Bošnjake, a zaboravljajući Srbe i obrnuto.

"Institut u procesu traženja nestalih lica u BiH mora ponuditi jasan program koji će biti potpuno transparentan i izbalansiran, sa  ponuđenim pretpostavkama o potencijalnim lokacijama grobnica nestalih lica bez obzira na nacionalnost žrtava u BiH",  istakao je.

Tokača je rekao da Institut ne poštuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama, jer od javnosti BiH "krije podatke o tome ko je, kada i gdje ekshumiran i identifikovan u BiH".

"Institut mora u svakom trenutku javno dati na uvid podatke o svim ekshumiranim i identifikovanim licima u BiH i objaviti njihova imena", rekao je direktor IDC-a, ističući da iz ovakvog načina rada Instituta proizilazi da nekome iz međunarodne zajednice i od domaćih političara u BiH očito odgovara da se proces traženja nestalih lica u BiH odugovlači, vjerovatno radi novca, posla i ostalih privilegija.

On je rekao da je proces reorganizacije Instituta za nestala lica BiH na neki način već otvoren, zakasnjelom identifikacijom pukovnika Armije BiH Avde Palića, za koju kaže da je skandalozna.   
"Ako imate efikasan proces pronalaska i iskopavanja tijela, a na drugoj strani neefikasan proces identifikacije, tu je onda nesklad - i ako treba  formiraćemo nove laboratorije za DNK-a analizu, kako bi se ubrzao proces traženja, jer u BiH se još  traži oko 13.000 nestalih i nećemo valjda čekati da pomru porodice koje traže svoje najmilije", istakao je Tokača.

Prema njegovim riječima, slučaj Avde Palića je skandalozan, jer nekome izgleda odgovara da te identifikacije traju strašno dugo, pošto se  novac zajedno sa politikom sve vrijeme vrti oko tog slučaja.

"Zamislite koliko još porodica ili Palića u BiH čeka da sazna istinu o sudbini svojih najmilijih, čije tijelo možda u nekom hangaru godinama čeka na identifikaciju", naglasio je Tokača, dodajući da Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP) i Institut za nestala lica BiH moraju mnogo efikasnije raditi ovaj posao.

Komentarišući događaje u Srebrenici u julu 1995. godine, Tokača je rekao da IDC raspolaže podacima da je u Srebrenici ubijeno ili nestalo više od 7.000 Bošnjaka.

"Pristup u kojem se ljudi vole igrati brojkama nije dobar, jer zamagljuje zločin. Ako je u Srebrenici ubijen samo jedan čovjek i to je zločin", naglasio je Tokača, ističući da se IDC zalaže da se  utvrdi tačan broj svih ubijenih Srebreničana stradalih od 1992. do 1995. godine, bez obzira na njihovu nacionalnost.

Govoreći o radu IDC-a, Tokača je rekao da ovaj  centar trenutno radi na  na projektu "Bosanski atlas zločina" , čija će promocija u novembru ove godine biti održana u Sarajevu, a zatim u Banjaluci, Mostaru i svim većim širom BiH.
"Riječ je o digitalnom memorijalu koga  razvijamo i on će obuhvatiti sve činjenice o ratnim zločinima i događajima na čitavoj teritoriji BiH bez obzira ko kada i gdje je stradao", istakao je Tokača.

Prema njegovim riječima, "Bosanski atlas" govori o svim zločinima i mediji će imati priliku da, koristeći gugl ert tehnologiju, kliknu na specifičnu lokaciju gdje im se otvara meni sa svim podacima o žrtvama, imenima žrtava, fotografijama i podacima o događajima. 

Tokača je dodao da IDC trenutno raspolaže podacima o 99.000 poginulih u posljednjem ratu u BiH, od čega je  97.000 poginulo  usljed direktnih uzroka rata u BiH, dok su 2.000 registrovane   kao indirektne žrtve rata.

On je u intervjuu  Srni pojasnio da je indirektna  žrtva  rata "slučaj 12 beba", koje su umrle u Banjaluci tokom rata zbog nedostatka kiseonika, jer da nije bilo rata te bi bebe imale kiseonik i ne bi stradale.