Ta proizvodnja daje svega 120 tona sirovine čija je vrijednost oko 180 hiljada KM, a ukoliko bi eksploatisanje ljekovitog bilja u prirodi bilo stavljeno pod naučni i stručni nadzor, što Strategija i definira, u Federaciji BiH do 2010. plantažne površine pod ljekovitim biljem mogle bi biti uvećane na oko 160 ha, sa proizvodnjom od oko 800 tona i vrijednosti uroda od 1,2 miliona KM.
U isto vrijeme, sabiranjem u prirodi godišnje bi se moglo prikupljati oko 1. 400 tona prorodnog biljnog uroda, što bi donosilo dodatni prihod od oko 2,1 miliona KM.
Strategija predviđa da glavno izvozno tržište FBiH kada je riječ o domaćem ljekovitom bilju bude Evropska unija, te će, stoga, oblast proizvodnje ljekovitog bilja biti potrebno jasnije definirati unutar očekivanog zakona o poljoprivredi i zakona o organskoj proizvodnji hrane.
U FBiH postoji 155 aromatičnih i biljnih vrsta, a poslijeratnom razvoju herbalnog sektora u FBiH značajan doprinos dale su brojne seoske porodice koje su sakupljajuću bilje održavale svoju egzistenciju.