Država VS niži nivoi
7

U BiH nema dogovora ni o platnom prometu, a EU zahtijeva uredbu o prijenosu nadležnosti

Piše: Er. M.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Bh. entitet RS poručio je kako neće dozvoliti BiH vršenje kontrole platnog prometa jer to predstavlja prijenos nadležnosti s entiteta na državu. Ovakav stav o pitanju koje se odnosi na suzbijanje pranja novca na najbolji način govori da će biti skoro nemoguće ispuniti zahtjev EU za usvajanje odredbi kojim će država moći preuzeti nadležnosti nižih nivoa.

Centralna banka Bosne i Hercegovine, glavna institucija za održavanje monetarne stabilnosti u našoj zemlji, donijela je mjeru kontrole platnog prometa kojom želi suzbiti pranje novca.

Kako se politika uplela u sve pore bh. društva, tako je ovo tehničko pitanje posljednjih dana postalo političko. Naime, vlasti iz bosanskohercegovačkog entiteta RS otvoreno su poručile kako Centralna banka BiH pokušava prenijeti nadležnosti entiteta na državu te da sve kontrolne mehanizme koje Centralna banka BiH želi preuzeti zapravo posjeduju institucije bh. entiteta RS i FBiH.

"Mi smo uvijek oprezni i očekujemo takve pokušaje. Prije nekoliko dana dobili smo pismo od Centralne banke Bosne i Hercegovine da žele napraviti registar računa fizičkih osoba. Mi smo im odgovorili da RS to u svom zakonu već ima i da ćemo mi to uraditi. Centralna banka Bosne i Hercegovine je donijela odluku da vrši kontrolu platnog prometa, a da nije obavijestila bilo koji organ RS-a, iako je kontrola platnog prometa u potpunosti u nadležnosti entiteta", poručila je na RTRS-u ministrica finansija RS Zora Vidović.

Ona je istakla da će se RS boriti svim sredstvima da ta nadležnost ostane u RS i FBiH, jer su prema shvatanjima entitetske vlasti to nadležnosti entiteta.

"Nećemo dozvoliti da se ta nadležnost prenese, a posebno jer nema nikakav legalitet", rekla je Vidović.

Ovakvo mišljenje dolazi samo dan nakon što je objavljeno Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, a kojim je Evropska unija postavila 14 ključnih prioriteta koje BiH treba ispuniti da bi se izdala preporuka za otvaranje pregovora o pristupanju.

U jednom od zahtjeva traži se i da BiH usvoji uredbu koja će "državi nakon pristupanja omogućiti privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU". Dakle, Evropska unija traži od bh. političara da postignu dogovor o omogućavanju prijenosa nadležnosti s entiteta i kantona na državu kako bi EU samo izdala preporuku za otvaranje pregovora.

S pravom se postavlja pitanje koliko su uopće ova očekivanja realna, jer bh. političari problematiziraju i u čijoj je nadležnosti mjera za suzbijanje pranja novca. Već izvjesno vrijeme i Evropska unija, a i predstavnici međunarodne zajednice, također su svjesni da bh. entitet RS pokušava preuzeti nadležnosti države kada je riječ o vanjskoj i obrambenoj politici, a sve kako bi spriječio BiH da napreduje na putu ka NATO-u.