U BiH i dalje duga čekanja na rješavanje predmeta zaštite životne sredine
Arhuska konvencija usvojena je 25. juna 1998. godine na Četvrtoj ministarskoj konferenciji "Životna sredina za Evropu". Stupila je na snagu 30. oktobra 2001. godine.
Cilj Arhuske konvencije je da ojača ulogu građana i organizacija civilnog društva u pitanjima koja se tiču životne sredine, a utemeljena je na principima participativne demokratije.
"Veliko nam je zadovoljstvo što smo imali priliku sarađivati sa češkom nevladinom organizacijom Arnica, Koalicijom za zaštitu rijeka i Centrom za životnu sredinu u pripremi ove dugo očekivane konferencije na temu okolišne demokratije", kazala je ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica misije OSCE-a u BiH.
Kao potpisnica Arhuske konvencije BiH se obavezala da će građanima omogućiti pristup informacijama od značaja za okoliš i učešće u odlučivanju po tim pitanjima.
"Kada je potpisana Konvencija bila je najveći iskorak u oblasti okolišne demokratije. Iako općenito uočavamo da je svijest o okolišu i pravima građana u toj sferi na višem niovu, primjećujemo da postoje prepreke do punog ostvarenja prava građana u ovoj oblasti. Zato misija podržava rad Arhus centara u BiH", istakla je Kavalec.
Danas će na konferenciji biti prezentirani izvještaji o provedbi Arhuske konvencije koje su izradile nadležne institucije i nevladin sektor. Ambasadorica se nada da će nakon konferencije biti održana konstruktivna rasprava koja će rezultirati preporukama za nastavak djelovanja.
"Arnika u BiH radi više od 8 godina. Mi sarađujemo sa Koalicijom za zaštitu rijeka, a tokom rada sa njima uočili smo da je bilo mnogo kršenja prava u ovoj oblasti. Sudjelovali smo na izradi izvještaja na temu primjene principa okolišne demokratije i ono što primjećujemo iz godine u godinu jeste da postoji značajna praznina između propisa na papiru i njihove primjene u praksi", kazala je Zuzana Vahunova , koordinatorica za međunarodne projekte Arnike.
Vahunova smatra da nije došlo do mnogo napretka u tom smislu i da su okolišna prava dio ukupnih ljudskih prava, te da je njihovo poštivanje jedan od preduvjeta za prijem BiH u Evropsku uniju.
Ističe da se vlasti moraju uraditi "svoj dio posla kako bi riješili problem povrede ljudskih prava iz ove oblasti".
"Konvencija se u BiH primjenjuje kroz dva osnovna zakona, to su Zakon o zaštiti životne sredine i ranije kroz Zakon o slobodi pristupa informacijama. Primjetno je svakako da ima puno poboljšanja i da postoji napredak u smislu implementacije pristupa informacijama", istakao je Ratko Filipović, ekspert u Centru za životnu sredinu
Arhuska konvencija ima tri stuba:
- Pristup informacijama,
- Učešće građana u donošenju odluka,
- Pristup pravdi.
"Ova posljednja dva stuba po meni i dalje kasne jer postoje primjeri gdje se ne poštuju odluke, ne dozvoljava se javnosti da učestvuje, i pristup pravdi što obično znači podnošenje tužbe ili nekog drugog akta, to su predmeti koji su spori i dugi", kazao je Filipović.
Smatra da je donošenje odluka 4 ili 5 godina nakon podnošenja tužbi, suviše kasno. Očekuje da BiH uspostavi mehanizam poboljšanja zaštite životne sredine od kojih je jedan Protokol zagađivača koji se tek treba uspostaviti te Natura 2000 koja se treba baviti zaštićenim područjima na nivou BiH.
Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?
