{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U BiH blizu 200.000 radnika nacrno, svaki treći prijavljen na minimalac

2.10.2014. u 21:43
159
191
U BiH blizu 200.000 radnika nacrno, svaki treći prijavljen na minimalac
159
U BiH blizu 200.000 radnika nacrno, svaki treći prijavljen na minimalac
Prema procjenama entitetskih sindikata u BiH između 150.000 i 200.000 osoba radi nacrno. Jedan od razloga zbog kojeg poslodavci ne prijavljuju svoje radnike je izuzetno visok porez koji se plaća državi, odnosno entitetima.
Poslodavac u FBiH plaća oko 70 posto poreza i doprinosa na svakog prijavljenog radnika. Dakle, ako radnika ima plaću od npr. 1.000 KM, poslodavac mora izdvojiti još sumu između 600 i 700 KM za ostale dadžbine koje plaća državi.

"Ovakav izrazito visok iznos za plaćanje djeluje kao značajan faktor odvraćanja od zapošljavanja i često rezultira time da poslodavci odlučuju da uopće nikoga ne zaposle ili da zaposle ljude mimo znanja nadležnih vlasti. To dalje dovodi do jačanja sive ekonomije gdje je radnicima ozbiljno ograničen pristup socijalnim beneficijama i doprinosima za penzioni i zdravstveni sistem, a koji bi trebao da se primjenjuje na sve. Mnogi poslodavci izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa, a njihovi zaposleni se registruju kao nezaposleni kako bi primali minimalne socijalne naknade. Na primjer, samo u aprilu 2013. godine, 550 hiljada osoba je registrovano kao nezaposleno, dok je pravi broj vjerovatno bliži brojci od 190 hiljada (što je još uvijek 27,6 posto radne snage)", rekao je za naš portal Andy McGuffie, portparol Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.

Porezna uprava FBiH otkrila 1.998 neprijavljenih radnika



Porezna uprava FBiH kontinuirano provodi kontrole poštivanja odredbi Zakona o fiskalnim sistemima u kojima zatiče i neprijavljene radnike. U periodu od 25.1.2013. godine do 3. 8.2014. godine, izvršen je 10.741 inspekcijski nadzor kod obveznika fiskalizacije. U toku kontrola zatečeno je 1.998 neprijavljenih radnika.

"Zbog nepoštivanja Zakona o Poreznoj upravi FBiH, Zakona o fiskalnim sistemima, Zakona o doprinosima i drugih poreznih zakona inspektori su izdali 7.356 prekršajnih naloga, a vrijednost izrečenih novčanih kazni iznosi ukupno 11.633.792 KM. U provedenim inspekcijskim nadzorima zapečaćeno je ukupno 828 objekata", rekla je za Klix.ba Adisa Hamzić, stručni savjetnik za odnose s javnošću Porezne uprave FBiH.

Prema Zakonu o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije BiH na prijedlog Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva finansija, doprinosi se obračunavaju na bruto plaću i to iz osnovice plaće: 17,00 posto za penzijsko i invalidsko osiguranje, 12,50 posto za osnovno zdravstveno osiguranje, 1,50 posto za osiguranje od nezaposlenosti; te na osnovicu plaće: 6,00 posto za penzijsko i invalidsko osiguranje, 4,00 posto za osnovno zdravstveno osiguranje, 0,50 posto za osiguranje od nezaposlenosti i 0,5 posto poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

U Republici Srpskoj doprinosi iz osnovice plaće se iznose: 18,5 posto za penizono i invalidsko osiguranje, 12 posto za zdravstveno osiguranje, 1 posto za osiguranje od nezaposlenosti i 1,5 posto doprinosa za dječiju zaštitu.

Jaz između evidentiranih i stvarno nezaposlenih



Upravo zbog visokih poreza imamo i jaz između stvarne (između 27 posto i 28 posto u posljednje 3 godine) i evidentirane nezaposlenosti ( između 43 posto i 45 posto u posljednje 3 godine). Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, do 31.8.2014. godine na evidencijama službi za zapošljavanje u FBiH bilo je registrirano 394.168 osoba.

"Postoje nedosljednosti i kompleksnosti u poreskim sistemima u različitim dijelovima zemlje koji predstavljaju velike probleme za potencijalne investitore u privredi. Od 189 zemalja, Bosna i Hercegovina je rangirana na 135. mjestu (Svjetska banka) prema kriterijima za 'jednostavnost plaćanja poreza', što zemlju ostavlja na veoma lošoj poziciji u utrci za strane investicije. MMF predlaže smanjenje stope socijalnih doprinosa kroz smanjenje tekućih vladinih izdataka, proširenje poreske baze kako bi se uključilo više izvora, poboljšanja efikasnosti u zdravstvenim i penzionim sistemima i zamjenu udjela finansiranja i drugih izvora prihoda (kao što je PDV). To bi, također, smanjilo broj osoba u sivoj ekonomiji i povećalo broj onih koji zapravo plaćaju doprinose", rekao je McGuffie.

Posljednje istraživanje Međunarodne organizacije za rad (International Labour Organization – ILO) pokazalo je da je u svim zemljama jugoistočne Evrope rad nacrno u porastu. Prema podacima ILO-a, visoko učešće neregularnog zapošljavanja u ukupnom broju zaposlenih i dalje je jedan od glavnih izazova regionalnog tržišta rada. U izvještaju "Globalni trendovi zapošljavanja u 2013.godini" navodi se kako je broj radnika nacrno povećan u svim zemljama regije, a najviše u Hrvatskoj, Albaniji i na Kosovu. Učešće neregularne u ukupnoj zaposlenosti od 2000. do 2010. godine u BiH je porastao sa 20 na 23 posto.

Rad nacrno uzeo maha



U udruženjima poslodavaca priznaju da je rad nacrno uzeo maha i za to krive i prevelika poreska opterećenja.

"Poslodavci koji uredno prijavljuju svoje radnike i plaćaju poreze vrlo često dolaze u stečaj ili su prinuđeni na likvidaciju, jer je kriza sve veća. Zbog toga se često odlučuju uzimati radnike koji rade nacrno", tvrde poslodavci.

Angažovanje radnika nacrno najčešće je prisutno u manjim preduzećima u oblasti ugostiteljstva i turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te uslužnim djelatnostima. Ukoliko poslodavac primi na rad radnika, a da prethodno nije zaključio sa njim ugovor o radu i nije ga prijavio na obavezne vidove osiguranja, Zakonom o radu propisana je kazna u iznosu od 2.000 KM do 15.000 KM.

Također, Zakonom o doprinosima propisano je da poslodavac ne može izmirivati obaveze po osnovu plaća za naredni mjesec a da prije toga ne izmiri obaveze po osnovu doprinosa, poreza na dohodak i neto plaće za prethodni mjesec.

Svaki treći radnik na minimalcu



Osim rada nacrno, poslodavci se nerijetko odlučuju i na prijavljivanje radnika na minimalac, a ostatak ugovorenog iznosa plaće daju "na ruke". Prema nekim podacima, svaki treći radnik u BiH je prijavljen na minimalac.

"Bosna i Hercegovina treba da podstakne zapošljavanje i poboljša konkurentnost kroz smanjenje troškova rada na značajno manji procenat i to sa nivoa blizu 40 posto bliže prosjeku za nove članice Evropske unije od 35 posto troškova rada", poručio je McGuffie.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: