Tuzlanska javna preduzeća posluju netransparentno: Hiljadu zaposlenih i 28 miliona KM duga
U javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini trenutno je zaposleno 67.000 osoba, godišnji prihodi su 6,7 milijardi konvertibilnih maraka, a na teretu im je i 9,3 milijarde maraka duga.
Šest javnih preduzeća nalazi se u nadležnosti Tuzlanskog kantona, od kojih je pet aktivno, dok se jedno nalazi u stečaju i riječ je o nekadašnjoj kompaniji SodaSo.
Prema podacima Centara civilnih inicijativa (CCI), tuzlanska javna preduzeća zapošljavaju najmanje hiljadu radnika, imaju 51,8 miliona KM prihoda godišnje te 28,2 miliona maraka duga.
"Ovi podaci pokazuju da je sektor javnih preduzeća izuzetno važan i velik, ali i da su neophodna određena unapređenja u poslovanju. CCI je proveo analizu transparentnosti javnih preduzeća, a rezultati pokazuju da je izuzetno velika količina informacija izuzeta od javnosti, kao i da javna preduzeća ne objavljuju proaktivno svoje podatke o rezultatima poslovanja", kaže Emina Ćatić, projekt koordinatorica CCI-ja.
Analiza dostupnosti izvještaja o radu i poslovanju javnih preduzeća u TK, za period od 2010. do 2018. godine, pokazala je da 76 posto izvještaja o radu i poslovanju nije dostupno javnosti, dok je samo 24 posto izvještaja dostupno, a samo njih sedam posto se nalazi na web stranicama samih javnih institucija.
"Mi smo izvršili i analizu razmatranja izvještaja Skupštine TK za period od 2010. do 2019. godine i utvrdili smo da je to zakonodavno tijelo razmatralo 31 izvještaj o radu i procentualno ovaj kanton je treći od svih nivoa vlasti po broju razmatranih dokumenata", ističe Ćatić.
Iako institucije državne revizije nisu dužne raditi reviziju javnih preduzeća, podatak da u 93 posto slučajeva nije rađena revizija u TK, ukazuje na dodatni nedostatak kontrole nad radom institucija čiji je osnivač kanton.
"Osim što ne postoji transparentnost u poslovanju javnih preduzeća, njihove kontrole od nadležnih institucija te odgovornost za rezultate njihovog rada, prisutan je i utjecaj političke stranke u zapošljavanju rukovodećih kadrova, prvenstveno direktora i nadzornih odbora. To rezultira time da javna preduzeća najčešće djeluju u interesu političke stranke, umjesto u interesu građana i građanki BiH, a u ovom slučaju Tuzlanskog kantona", navodi Hasan Kamenjaković, glasnogovornik CCI-ja.
Konferenciji "Rezultati poslovanja i politički utjecaj na rad javnih preduzeća u Tuzlanskom kantonu" je prisustvovao i predsjednik Skupštine TK Slađan Ilić, koji je kazao da je neophodno unaprijediti rad javnih preduzeća i njihovu kontrolu.
"U neke normalne tokove se jedino moguće vratiti jačanjem kontrole i provedbe zakonitosti i poslovanja. Mi imamo dobru zakonsku regulativu koju ne provodimo, a odgovorni za to ne prolaze kroz sankcije. Ukoliko bismo provodili postojeće zakone, barem 50 posto problema bismo riješili", navodi Ilić ističući da lično radi sve što je u ingerenciji predsjednika skupštine.
Kako navodi, bitno je potcrtati da su za stanje u javnim preduzećima odgovorni članovi uprave, nadzornih odbora i skupštine.
"To su ljudi koji prilikom biranja moraju znati da mogu i krivično odgovarati za svoje postupke te da to nisu tek tako stranačke pozicije na koje dođete i radite ono što vam neko kaže. Ne, nego se moraju poštovati zakoni, procedure i sve ostalo što je propisano, ukoliko ne žele odgovarati. Nadam se da u tom smjeru idemo kao kanton", nastavio je Ilić.
A upravo na rukovodeća mjesta u upravama, nadzornim odborima i skupštinama preduzeća postavljaju se politički podobni, što je dosad u Tuzlanskom kantonu bilo viđeno u praksi nebrojeno puta.
Da je politika duboko ukorijenjena u rad javnih ustanova i preduzeća u Tuzlanskom kantonu vidljivo je i kroz primjere smjena menadžmenta u osnovnim i srednjim školama, Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli te ostalim institucijama.
Prema informacijama opozicione SDA, u Tuzlanskom kantonu je smijenjeno 800 ljudi u protekla četiri mjeseca. To bi kantonalni budžet moglo koštati okvirno dva miliona maraka, shodno tužbama smijenjenih koji navode da su nezakonito uklonjeni s pozicija.
Zašto je utihnula priča o Južnoj plinskoj interkonekciji i šta je pozadinski interes
