{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tužilaštvo se ne treba boriti protiv korupcije hapšenjem, već pravomoćnim presudama

30.10.2014. u 20:03
21
47
Tužilaštvo se ne treba boriti protiv korupcije hapšenjem, već pravomoćnim presudama
21
Tužilaštvo se ne treba boriti protiv korupcije hapšenjem, već pravomoćnim presudama
Spektakularna hapšenja i malo "velikih riba" iza rešetaka, tačnije malo pravosnažnih presuda u krupnim slučajevima, slika je kakvu bh. javnost ima o policijskim i pravosudnim institucijama u našoj državi. Imidž pravosuđa u BiH dodatno je pogoršala nedavna prepirka između Tužilaštva i Suda BiH. O stanju u pravosuđu za Klix.ba govore ugledni pravni stručnjaci.
Sud BiH nedavno je u istom danu iz pritvora pustio osumnjičene iz akcije "Meso" te je odbio zahtjev Tužilaštva da odredi mjeru pritvora osumnjičenima u akciji "Gibraltar", što je u Tužilaštvu burno popraćeno, a potom je uslijedilo međusobno prepucavanje saopćenjima preko medija.

Ne tako davno bh. javnost je svedočila prepucavanju i unakrsnim krivičnim prijavama između čelnih ljudi Tužilaštva BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu, Gorana Salihovića i Gorana Zubca. Slučaj Goran protiv Gorana se tek smirio, a onda se pojavila nova predstava za javnost.

"BiH krenula u ozbiljnu reformu pravosuđa uz pomoć međunarodne zajednice i tu su postignuta neka ozbiljna sistemska rješenja koja objektivno znače afirmaciju nezavisnog položaja pravosuđa. U tom smislu je konstituisano Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH koje je krovni regulator sistema pravosuđa u BiH. Međutim, ovo što se sada dešava govori prije svega da VTSV ne koristi sve svoje nadležnosti da otkloni ovakve nesporazume ili pogrešna postupanja", govori za Klix.ba pravni stručnjak prof. dr. Kasim Trnka.

VTSV mora reagirati



Trnka ocjenjuje da je VTSV morao i ranije prije javnih prepucavanja preduzeti određene mjere, jer posljednji nesporazumi između Suda i Tužilaštva nisu i prvi. VTSV mora razmotriti cjelokupan višeslojan program koji seže do edukacije budućih pravnika, pa do izbora ljudi na pozicije.

"Nažalost veliki broj slučajeva koje Tužilaštvo pokreće ne završavaju presuđujućim presudama. To znači da Tužilaštvo ne pripremi predmet dovoljno dobro, jer ako je tužilac išao na optuženje, on mora biti uvjeren da pred Sudom može bez ikakve razumne sumnje dokazati ono što tvrdi u optužnici, a naročito kada su u pitanju visokopozicionirane ličnosti u BiH. Ti procesi su uglavnom završavali oslobađajućim presudama", kaže Trnka.

Spektakularna hapšenja i predstave za javnost bez presuda služe samo da bi jedni pokazali prednost nad drugima, dodaje Trnka, umjesto da harmonizirano djeluju.

Profesor navodi da na politiku Tužilaštva može utjecati glavni tužilac, u smislu da li će se prioritet dati slučajevima ratnih zločina ili primjera radi kriminala, ali da u konkretnim slučajevima svaki tužilac mora biti samostalan u odnosu na vlast, kriminalne i svake druge interesne krupe.

"Trebalo bi stvari popravljati sistemskim rješenjima i to je na duži period, a to su pitanja koja su i predmet takozvanog strukturalnog dijaloga, ali ono što bi trebalo neposredno preduzeti je da VTSV organizira stručnu raspravu unutar svojih struktura, da za isti stol dovede tužioce i sudije koji će razgovarati o ovome", zaključuje Trnka.

Advokat Asim Crnalić u razgovoru za Klix.ba kaže da rad Tužilaštva ne ocjenjuje negativno, naprotiv. Smatra da između Suda i Tužilaštva ne postoji nikakav problem i da su posljednji događaji eksces podstaknut postupcima Tužilaštva.

"Tužilaštvo ne može raspravljati javno sa Sudom o pravilnosti sudskih odluka. Tužilaštvo ih mora poštovati i provoditi, pogotovo ne smije davati nikakve političke konotacije sudskim odlukama. U konkretnom slučaju radi se o greški Tužilaštva i mislim da je ono izvuklo poruku iz reakcije Suda. Sud je morao reagirati i po mome mišljenju reagirao je pravilno, bez obzira što u tom saopćenju Suda ima oštrih kritika na račun Tužilaštva", ocjenjuje Crnalić.

On navodi da ne postoji kontinuirani problem i sukob između ove dvije institucije, niti postoji personalni sukob između glavnog tužioca Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso.

Crnalić dodaje kako zapravo nismo ni imali velikih slučajeva u tolikom broju, a koji su rezultirali oslobađajućim presudama ili privođenja "krupnih riba". To je tek nekoliko slučajeva u posljednje vrijeme i na osnovu toga se ne može izvlačiti zaključak o radu Tužilaštva, smatra naš sagovornik.

"Ja imam pozitivan odnos prema rezultatima Tužilaštva, jer su oni dobri, kad se uzme ukupan njegov rad. U ovakvim slučajevima kao posljednji Tužilaštvo ima veliki rizik. Vi ne možete voditi takav slučaj, a da prethodno ne zatražite pritvor kako biste osigurali dokaze ili došli do dokaza, a u isto vrijeme imate rizik da vam to bude nedovoljno, da uprkos tome što je javnost animirana za taj slučaj i nakon svega što ste učinili, nemate dovoljno raspoloživog materijala za kvalitetnu optužnicu. To je nešto što ne podvrgavam kritici. Tužilaštvo nekada mora doći i u tu situaciju", ovjašnjava Crnalić.

To što je u nekim slučajevima, konkretno u posljednjim, došlo do puštanja iz pritvora osumnjičenih, ne znači da Tužilaštvo neće pripremiti kvalitetne optužnice i da neće uspješno uraditi svoj posao, mišljenja je Crnalić.

"Preuranjeno je govoriti da li je Tužilaštvo uspješno ili neuspješno uradilo posao i u slučaju Pandora, i Gibraltar, i Boss...", navodi Crnalić.

Opravdana reakcija Suda BiH



Njegova kolegica Senka Nožica također ocjenjuje da je Tužilaštvo izazvalo "sukob" i da nije bilo potrebe da Tužilaštvo reagira na način kako je reagiralo. Smatra da je Sud dobro uradio svoj posao.

"Nije uredu da Tužilaštvo kaže mi se borimo protiv korupcije, što onda implicira da se Sud ne bori protiv korupcije. Tužilaštvo se ne bori protiv korupcije hapšenjem, već pravomoćnim presudama koje su zajednički posao njima, Sudu i odbrani. Nije ni prvi ni posljednji put da ljude puštaju iz pritvora, ali mislim da je reakcija Suda bila iznuđena nesmotrenom i nepotrebnom izjavom glasnogovornika Tužilaštva 'evo mi se borimo protiv korupcija, a vidite Sud ih pušta'. To nije profesionalno, a na kraju krajeva istinito", kaže Nožica.

Ona ocjenjuje da je Tužilaštvo postalo glomazan aparat i da se reformom pravosuđa mnogo više vodilo računa o formi, a ne o sadržaju.

"Tužilaštvo nije nespremno u većini predmeta, bilo bi nekorektno tvrditi da jeste. Ima mnogo tužilaca koji su odgovorni i rade svoj posao kako treba", kaže Nožica.

Dodaje da je od 2003. u obavezi tužiteljima da vode istragu te da je to složen i kompleksan posao, koji su nekada zajedno radili tužioci i istražne sudije.

"Pojedini tužioci se previše oslanjaju na rad tih istražnih agencija", kaže Nožica.

Što se tiče mjere pritvora i ona ističe da ne mora značiti da je predmet propao, ako je neko pušten iz pritvora te da je pritvor najstrožija mjera koja se može izreći u toj fazi nekog postupka.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: