Prolo nije mogao odrediti koliko je kuća oštećeno pucnjevima iz topa na lokaciji kod Badnjarevih kuća u selu Jelašci, ali tvrdi da “nije moglo doći do teških oštećenja”.
“Municija iz topa je mogla pogoditi dvije do tri kuće i zapaliti ih, ali nije mogao čitav zaselak da izgori ili da se pak sruši kuća do temelja”, kazao je Prolo, istaknuvši da je “naredbu za pucanje izdao pješadijski vod, a ne mješoviti protivoklopni puk kojim je komandovao Ratko Bundalo.”
Tužilaštvo BiH smatra da su Ratko Bundalo i Neđo Zeljaja 1. augusta 1992. godine organizovali napad na civilno bošnjačko stanovništvo sela Jelašci, općina Kalinovik, u kojem su u to vrijeme boravili žene, djeca i manji broj staraca.
U optužnici se navodi da su policajci Stanice javne bezbjednosti (SJB) Kalinovik opkolili selo i zaroblili žene i djecu, pritom paleći kuće, a pripadnici artiljerijskih jedinica pod komandom Ratka Bundala su protuavionskim topom koji je bio lociran kod Badnjarevih kuća davali artiljerijsku podršku napadu, pri čemu su u zaseoku Karaula ubili jednog civila i jednog ranili, a zapaljivim mecima zapalili sve kuće.
Uz Bundala i Zeljaju, Tužilaštvo BiH tereti i Đorđislava Aškrabu za zločin počinjen na području Kalinovika.
“Top je imao pola borbenog kompleta municije, oko 150 granata. Vatra je mogla trajati četiri ili pet sekundi ili pak tri rafala po jednu, jednu i po sekundu”, kazao je vještak, pojasnivši da mu je podatke o municiji topa dao optuženi Bundalo.
Za podatak da je Bundalo bio komandant Mješovitog protivoklopnog artiljerijskog puka (MPOAP), a Rade Pavlović komandant Taktičke grupe Kalinovik, vještak je, kako je kazao, čuo od odbrane optuženog i “nije vidio dokumente o njihovom postavljenju”.
Usto, svjedok je pojasnio da je MPOAP formacija iz bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) koja je nakon 13. maja 1992. godine ušala u sastav Hercegovačkog korpusa. I za tu tvrdnju, rekao je svjedok, “nije vidio dokumente, nego se koristi logikom jer je ista situacija bila u prvom korpusu u kojem je on bio”.
U optužnici stoji da je Bundalo bio komandant Taktičke grupe Kalinovik.
“Odgovornost MPOAP-a za top prestaje kada se on uputi na zadatak, odnosno kada se komandant odjeljenja javi Taktičkoj grupi”, kazao je vještak, pojasnivši da je Bundalo, kao komandant MPOAP-a, donio odluku gdje će uputiti top da ojača jedinicu. Međutim, o tome gdje će taj top biti postavljen, odluku donosi komandant Taktičke grupe, dodao je.
Odbrana prvooptuženog u spis je uložila i nekoliko materijalnih dokaza kojima pokušava dokazati da je Bundalo došao u Kalinovik u novembru 1991. godine te da je bio komandant 13. mješovitog artiljerijskog puka.
Tužilac Munib Halilović je uložio prigovor, pojasnivši da je riječ o evidenciji JNA, a ne Hercegovačkog korpusa u kojem optuženi nije vođen kao komandant 13. mješovitog puka.
Ulaganjem materijalnih dokaza, odbrana prvooptuženog je završila s dokaznim postupkom, ali odbrana ostale dvojice optuženih ima još nekoliko materijalnih dokaza, a postoji i mogućnost saslušanja još jednog svjedoka.
Nastavak suđenja zakazan je za 25. juna 2009. godine, kada će Tužilaštvo BiH početi izvoditi dodatne dokaze, saopćio je BIRN.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
