Nedžib Đozo, bivši istražitelj u Policijskoj stanici Stari Grad u Sarajevu, u nastavku svjedočenja je rekao da su snage Vojske Republike Srpske (VRS) u periodu između 1992. i 1995. godine „granatirale najgušće naseljena civlina naselja u Sarajevu, kako bi osigurali veći broj žrtava“.
Najčešće mete, prema riječima svjedoka, bile su ulica Mula Mustafe Bašeskije u Sarajevu, te posebno pijaca Markale, koja je u toku ratnog perioda u Sarajevu bila "jedino mjesto gdje je moguće izvršiti razmjenu robe“.
"U svim granatiranjima koja su bila od početka same agresije na Sarajevo, granate su padale na centralna sakupljališta. Mi smo, kao policajci, poušavali skretati pažnju ljudima da se ne sakupljaju, ali to se ne može. Ljudima je potrebna hrana i moraju razmijeniti robu, i tako se uvijek dešavalo da granatiranja donose velike pogibije i ranjavanja“, rekao je Đozo.
Pred Haškim tribunalom se Radovanu Karadžiću, nekadašnjem vrhovnom komdanantu oružanih snaga Republike Srpske, između ostalog sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i sprovođenje kampanje granatiranja i snajperskog djelovanja koja je bila usmjerena protiv civilnog stanovništva Sarajeva.
Karadžiću se optužnicom stavlja na teret 15 incidenata granatiranja Sarajeva, među kojima i granatiranja pijace Markale 5. februara 1994. godine, kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 osoba, i 28. augusta 1995., kada su ubijene 43 osobe, dok ih je 75 ranjeno.
Tokom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić negirao je navode svjedoka da su snage VRS-a namjerno gađale civile te istakao da je područje općine Stari grad u Sarajevu "obilovalo vojnim snagama i metama“.
"VRS je gađala mjesta gdje ima najviše civila i najviše ljudi koji se kreću i zadržavaju. To je ono što smo mi svi u Sarajevu iskusili na svojoj koži. Za VRS je i bolnica bila ratno područje i porodilište je bilo ratno područje. Tako su oni gađali i to su bili njihovi ciljevi, to najbolje vi znate, vi ste bili komandant, znate šta se dešavalo i šta se naređuje“, odgovorio je Đozo, koji je sa svjedočenjem počeo 9. decembra.
Na ovom ročištu sa svjedočenjem je počeo i Ismet Svraka, koji je ispričao kako je 28. augusta 1995. godine ranjen u obje noge i stomak gelerima granate koja je pala ispred tržnice Markale.
"Kada sam tek došao u bolnicu poslije ranjavanja meni su ampuitirali ono što je ostalo od lijeve noge. Imao sam povredu stomaka pa su me tu operisali dva puta, a imao sam i povredu skočnog zgloba i dva prsta na desnoj nozi, što je bilo bolno i nisam uopšte mogao taban spustiti. Skoro dvije godine sam zbog toga svega bio skroz nepokretan“, prisjetio se Svraka.
Svjedok je rekao da u blizini Markala neposredno prije pada granate „nije bilo vojnih aktivnosti niti vojnih postrojenja“.
Ispitivanje Svrake nastavit će se u ponedjeljak, 13. decembra ove godine.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
