{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Svjedočenje u američkom Kongresu o BiH

F
16.6.2006. u 22:47
0
0
Svjedočenje u američkom Kongresu o BiH
0
Svjedočenje u američkom Kongresu o BiH
U američkom Kongresu je u četvrtak, na poziv Helsinške komisije, upriličeno svjedočenje koje se dijelom odnosilo na Bosnu i Hercegovinu odnosno na nastojanja da se BiH ohrabri kako bi napravila iskorak iz limita postavljenih Dejtonskim sporazumom uprkos nedavnom neuspjehu da se usvoji paket ustavnih reformi.
Kao svjedoci pred Komisijom su se pojavili Rosemary DiCarlo, zamjenica pomoćnika sekretara za vanjske poslove za Evropu i Euro-Aziju, Daniel Serwer, direktor Odjela za mir i stabilnost Američkog instituta za mir, Janusz Bugojski, direktor Evropskog projekta za demokraciju – evropskog programa centra sa strateške i međunarodne studije, Nicolae Gheoghe, savjetnik u ODHIR-u pri OSCE-u te Joseph Grieboteki, predsjedavajući Instituta za religiju.

Rosemary DiCarlo je naglasila da je u regionu evidentno poboljšanje u oblasti ljudskih prava, demokracije i pravosuđa. Imidž Balkana je drukčiji nego prije deset godina, ali napredak još nije dovoljan za euroatlantske integracije, ocijenila je. Govoreći o BiH, izjavila je da je neusvajanje ustavnih promjena zbog dva glasa koja su nedostajala - razočaravajuće. SAD su spremne dati podršku nastavku ove incijative nakon oktobarskih izbora, rekla je.

Osvrćući se na stanje u BiH, Daniel Serwer je rekao kako je 'u Bosni zaustavljen put prema Evropi!'

"Uz puno napora, zemlja danas ima jedno ministarstvo odbrane i ako ne posve, a onda dobrim dijelom objedinjene oružane snage. Ali Republika Srpska je pala na ispitu hapšenja Radovana Karadžića. Mnogi hrvatski politički lideri još sanjaju o svom trećem entitetu, a ustav koji je dogovoren u Daytonu ne odgovara evropskim standardima" kazao je Serwer.

Dodao je da “greška za neusvajanje ustavnih amandmana nije u nedostatku jednog hrvatskog i jednog bošnjačkog glasa, delegata koji su odstupili od stava svojih političkih partija; greška je u Harisu Silajdžiću čija je kompletna partija glasala protiv ustavnih amandmana. Silajdžić je ratni predsjednik vlade koji je dobio simpatije svih onih koji su nastojali zaštititi Bosnu od haosa 1992-1995. Ali u miru on je odlučio da vodi nerealnu kampaniju za nestanak entiteta u Bosni i Hercegovini (Federacije i Republike Srpske) umjesto da podrži moguće promjene u parlamentu”.

Rrekao je također da entiteti, koji su zadržali ratne političke partije, čine vođenje zemlje teškim i skupim, ali, ocijenio je, nema načina da se entiteti eliminiraju u dogledno vrijeme, a pred Bosnom je neisvejesna godina s obzirom na razvoj stanja u Crnoj Gori i na Kosovu.

Izrazio je nadu da će ustavni amandmani opet biti u parlamentu i da će biti usvojeni.

"To će učvrstiti bosanske demokratske institucije i zemlju gigantskim korakom približiti evropskim integracijama, zaključio je Serwer, kako se navodi u tekstu iz Predsjedništva BiH upućenom agenciji FENA.

Govoreći o stanju u Srbiji, naglasio je da tamošnje demokratske institucije nisu uspjele završiti revoluciju započetu 5. oktobra 2001. s padom Slobodana Miloševića.

“Od tada, pitanje je da li će Srbija, vitalna tačka Balkana, nastavit živjeti historijski mit o 'velikoj Srbiji' i o Kosovu kao srpskom Jerusalemu, ili će potražiti budućnost unutar Evropske unije. Od atentata na Zorana Đinđića Srbija je izabrala prošlost umjesto budućnosti. To je razlog što Ratko Mladić - odbijam da ga zovem generalom - nije u Haagu. Predsjednik Vlade Vojislav Koštunica vlada uz podršku onih koji zagovaraju veliku Srbiju, želeći zaštititi Mladića od hapšenja i srpsku obavještajnu službu od reformi. On je odbio da vlada uz podršku Đinđićeve proevropske partije", kazao je.

Izrazio je nadu da će Evropa s više mogućnosti nego SAD uspjeti prisiliti Koštunicu da pošalje Mladića u Haag, ali, kako je kazao, to nije dovoljno.

"Mi treba da vidimo stvarne reforme sigurnosnog sektora, uključivši policiju i obavještanje službe. SAD su bile u pravu što su uskratile pomoć Srbiji. S ciljem da pošalje još jasniji signal administraciji, treba da preostalih sedam miliona na kraju fiskalne godine dodijeli hrabrom civilnom društvu u Srbiji koje insistira da se zemlja suoči s prošlošću putem istine i pravde, a ne putem negiranja zločina i skrivanjem zločinaca. Beogradska podjela kao zaostavština prošlosti je prisutna i na Kosovu, gdje je Srbija odlučila da ostane vladajući autoritet nad Srbima na jasno definisanoj teritoriji. To možda neće dovesti do cijepanja (Kosova), ali je još uvijek prerano da se ne bi bilo zabrinuto. Etnoteritorijalna separacija ove vrste bi mogla da bude presedan za Albance u južnoj Srbiji i u Makedoniji, a oživjet će nastojanja za etnoteritorijalnu podjelu u Bosni. Da bi se ovo spriječilo, međunarodna zajednica mora učiniti više od izjave Kontakt grupe da neće dozvoliti podjelu. Potrebno je da ima jasan plan za međunarodnu kontrolu područja naseljenog Srbima te za konačnu tranziciju pod kontrolu Prištine. Vidim određene znakove tehničke pripreme za navedeno, ali ne i političku volju koja bi spriječila Srbiju od postizanja de facto i de jure podjele (Kosova)”, riječi su Daniela Serwera.

Govoreći o Kosovu, kazao je da je neuspjeh institucija samoprave da vrate Srbe nazad kućama sigurno i bezbjedno najveća prepreka u određivanju statusa, što bi trebalo biti učinjeno ove godine. Izabrano vođstvo Kosova mora biti odgovorno za neuspjeh, zaključio je.

Dodao je da bivši predsjednik Ibrahim Rugova, koji je bio živi simbol kosovske borbe za nezavisnost sve do svoje smrti, bivši predsjednik parlamenta Kosova Nexhat Dazi i nekoliko predsjednika vlada do sada nisu uspjeli da to učine, bez obzira na dobre namjere.

"Vrijeme ističe, ali još nije kasno za nedavno izabranog predsjednika Sejdiua i premijera Čeku da isprave pogreške svojih prethodnika. U protivnom", Serwer je izrazio bojazan" odluka o statusu će biti mnogo manje jasna i upitna nego što bi trebala biti."

“Čuje se šaputanje o nezavisnosti Kosova, ali i držanje Kosova van UN-a dok ne postigne standarde. To bi po mišljenju nekih Evropljana pomoglo 'demokratima' u Srbiji da nadjačaju socijaliste i radikale. Znači li to da bi sve člance UN-a trebale da budu podvrgnute takvoj proceduri. Ali s obzirom da nisu, primijeniti to samo na Kosovo značilo bi ohrabriti ekstremiste i dovesti do nemira. I to ne bi spriječilo radikale da dođu na vlast u Srbiji, što će se najvjerovatnije desiti bez obzira na ono što će se desiti na Kosovu”, kazao je Daniel Serwer.

Svoje obraćanje završio je konstatacijom da je ovo godina odluka na Balkanu. Pitanje je da li će te odluke donijeti mir i stabilnost. Rezultat izbora u Crnoj Gori - nešto više od 55 posto, na čemu je EU insistirala, neupitan je, kazao je.

"Ako Sarajevo odobri ustavne promjene, Beograd odluči da pošalje Mladića u Haag i reformira sigurnosni sektor, Priština izabere da vrati Srbe njihovim kućama i Kontakt grupa obezbijedi međunarodnu superviziju za Srbe s Kosova, godina može završiti uspješno s jasnom odlukom o statusu Kosova", zaključio je Serwer.

Članovi Komisije pred kojom je održano svjedočenje o stanju u regionu bili su senator Sam Brownback, kongresman Christopeher H. Smith i kongresman Cardin.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: